Nihad Halilbegov
JASENOVACKOM LOGORU
MJ
BOSNJACI U
Kn priori PAO S IL ZANAT Oak
s rprVRA IS PR mm
Nihad Halilbegović BOŠNJACI U JASENOVAČKOM LOGORU
Izdavač: Vijeće Konpresa bošnjačkih intelektualaca
Za izdavača: Prof. dr. Sabira Hadžović
Recenzenti: Dr. Safet Bandžović Dr. Bećir Macić
Urednik: Arif Zulić
Lektor: Fahra Lušija
Naslovna strana, dizajn i DTP: Emir Teskeredžić
Štampa: "DES" d.o.o. Sarajevo
Za štampariju: Džemal Bašić
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
343.819.5(497.5=163.4+3) "1941/1945"(093,2)
HALILBEGOVIĆ, Nihad Bošnjaci u jasenovačkom logoru / Nihad
Halilbegović. - Sarajevo : Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, 2006. - 502 str. ilustr. ; 29,7 cm
ISBN 9958-47-102-7
COBISS.BH-ID 14982918
Nihad Halilbegović
BOSNJACI U JASENOVAČKOM LOGORU
fimiri, Dženani t Hedimu
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
RIJEČ ČITAOCU
poma (Muslimani) su donedavno bili jedini narod u Evropi koji nije imao svoju pisanu ; historiju. Poznati američki historičar Santanaja tvrdi: "Onaj narod koji ne spozna svoju historiju osuđen je da je ponavlja". Ova neumitna istina je bila bolna za Bošnjake koji su na svo- Joj koži pretrpjeli najmanje deset genocida, etničkih čišćenja, najtežih oblika zločina, silovanja, ubi- stva, a u međuvremenu oduzeto im je bilo i njihovo historijsko ime — Bošnjak!, ograničeno pravo na vjeru, zabranjeno ili osporavano proučavanje i pisanje o vlastitoj književnosti, historiji, kulturi i sl. Do prvih demokratskih izbora (1990. godine) bile su zabranjene sve bošnjačke institucije.
Bošnjaci su u posljednjem genocidu (1992.-1995.) za vrijeme agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od strane Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore), a kasnije i Republike Hrvatske, te domaćih zločinaca (četnika i ustaša), protjerani, "sabijani" u središnji dio Bosne i Hercegovine i nekoliko enklava, a njihova pradjedovska zemlja oduzeta im je.
Poslije svakog zločina nad Bošnjacima je bio period zatišja ili šutnje, a onda je nastupala laž, falsificiranje događaja (historije) i ponovo zločini. Primjera je zato na pretek. Navest ću samo jedan.
U fašističkoj tvorevini NDH ustaše hapse dvojicu sinova uglednog građanina Mostara hadži Avdage Balića, Mustafu 1942. i Mirzu 1944. godine. Odvode ih u logor Jasenovac i nakon stra- hovitog mučenja ubijaju. Poslije 48 godina (1993.) i trećeg sina hadži Avdage (koji je u međuvre- menu umro), poznatog Mostarca i doajena skakača sa Starog mosta, Emira, hapse i u logor Heliodrom zatvaraju jedinice HVO-a, koji je formiran u paravojnoj tvorevini Hrvatska zajednica Herceg Bosna.
Zatočenik Jasenovačkog logora Fahrija Ajanović na kraju predavanja, koje je održao u orga- nizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (3.4.1990. godine), kaže: "I na kraju gener- atori ovog zadnjeg rata, genocida i zločina nad Bošnjacima, ustvari, su najčešće očevi i djedovi koji su sa mnom tamo bili (u logoru). Da su imalo povukli iskustva iz Jasenovca, ja tako mis- lim, možda bi se zamislili prije nego što bi ono učinili s Bošnjacima u Prijedoru, Zvorniku, Foči i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini."
S obzirom da se u ovom periodu nalazimo pod udarom falsificiranja historije?, potrebno je reagirati smireno, sa argumentima. Šutnja sa naše strane (bošnjačke) bila bi podrška ubijanju istine. 1, upravo iz tih razloga, otpočeo sam istraživanje stradanja Bošnjaka (Muslimana) u Jasenovačkom logoru. Neposredni povod je bio prešućivanje, pa i negiranje stradanja Bošnjaka u logoru, posebno prilikom obilježavanja godišnjice proboja logoraša. Pojedini srpski i hrvatski historičari i državni zvaničnici falsificiraju nacionalnu strukturu stradalih u Jasenovcu, izostavlja- jući Bošnjake kao žrtve Jasenovca. Uopće ih ne spominju kao stradalnike, kao da oni nisu bili žrtve logora. Pominju se Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, Slovenci, čak i jedan Ceh i Norvežanin. Bošnjačke žrtve u Jasenovcu uopće ne pominju, vjerovatno da bi negirali ili umanjili njihovo učešće u ukupnom stradanju, što su kontinuirano činili od Drugog svjetskog rata do danas. Ma koliko prešućivali i umanjivali stradanje Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu, moraju se ipak
1 {me Bošnjak je plebisticarno prihvaćeno, odnosno vraćeno je staro ime na Drugom Bošnjačkom saboru 28.09.1993. godine. Ovu je odluku Skupština Republike Bosne i Hercegovine u aprilu 1994. godine ozakonila u vidu amandmana na Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Nakon toga ime Bošnjak (Bošnjaci) je potvrđeno Dejtonskim sporazumom od 21.11.1995. godine i Ustavom Bosne i Hercegovine kao njegovim sastavnim dijelom.
2 Tvrdnje pa i pokušaji dokazivanja da su se Sarajlije same poubijale pred Markalama ili da je Armija RBiH srušila Stari most u Mostaru.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
suočiti sa istinom, a ona glasi: Bošnjaci su, najveći stradalnici u Drugom svjetskom ratu (pored Jevreja). To je neumitna istina s kojom se nacionalisti iz drugih naroda ne mogu pomiriti niti će se ikada pomiriti. To je njihov problem. Na nama je (Bošnjacima) da nastavimo ići putem koji su trasirali naši očevi i djedovi, a to je put istine, anifašizma i antitotalitarizma bilo koje vrste.
Jasenovačku tragediju koriste nacionalisti kako bi manipulirali masama. Služe se brojevi- ma umjesto imenima nastradalih. Jedni enormno povećavaju broj stradalih. Drugi taj broj pot- puno minimiziraju. Navest ću dvije krajnosti u "loptanju" brojevima nastradalih u Jasenovcu. Doktor Radomir Bulatović u svom "naučnom" radu tvrdi da je Jasenovac: "progutao više od 1 110 929 lica, od kojih najviše Srba".3 Ovom tvrdnjom Bulatović je najviše štete nanio istini o Jasenovcu a posebno sebi kao i svojim kolegama historičarima i političarima koji su mu davali veliku podršku,?
Druga krajnost je "podatak Komisije Hrvatskog državnog sabora, na čijem je čelu bio Vice Vukojević (to je, ustvari, zvanična verifikacija od strane države — Republike Hrvatske), o 2238 žrtava Jasenovca, i "čak" 293 ubijena, Jevreja."5 Teško je povjerovati da najviši organ (državni sabor) stoji iza tako velike laži svoje komisije.
U licitiranju brojevima ubijenih u logoru Jasenovac srpska strana se zabarikadirala sa cifrom od 700 000 ubijenih, iako ima i tu izuzetaka. U blizini Jasenovca, na bosanskoj strani, na velikim panoima piše "Jasenovac 700 000 ubijenih". Minimiziranja broja ubijenih u Jaseno- vcu su naročito učestala nakon Tuđmanovih "Bespuća povijesne zbiljnosti" i podatka o 50 000 žrtava", koje je kasnije za potrebe političke propagande sveo na 20 0007 ubijenih u Jasenovcu.
Značajan broj hrvatskih historičara i političara je bliži istini u vezi sa brojem ubijenih u Jasenovcu (80 000 do 100 000 ubijenih). Žrtve nisu brojevi, one imaju svoja imena i prezime- na. I moje istraživanje se upravo zasniva na istraživanju stradanja Bošnjaka-Muslimana sa imenom i prezimenom. Nadam se da će i srpska i hrvatska strana zamijeniti brojeve imenima i prezimenima stradalih i samo sa takvim podacima izaći u javnost. Ima dovoljno historijskih izvora na osnovu kojih se može utvrditi barem približna istina o broju nastradalih u Jasenovcu (po imenu i prezimenu i drugim podacima).
Značajan doprinos o utvrđivanju istine o logoru Jasenovac je dao historičar Antun Miletić u knjizi "Koncentracioni logor Jasenovac". U tom djelu, koje se sastoji od više tomova, historičar Miletić opširno i temeljito je obradio logor Jasenovac (sa relevantnom dokumentacijom) a posebno zločince i žrtve tog tragičnog logora. Iz obimne dokumentacije se mogu uočiti žrtve bošnjačke nacionalnosti.
3 Radomir Bulatović , Koncentracioni logor Jasenovac", Sarajevo, 1990. godine, str. 426.
4 Doktora Bulatovića sam dobro poznavao. U vrijeme dok je bio predsjednik Općine Centar u Sarajevu ja sam vršio
funkciju sekretara za Narodnu odbranu grada Sarajeva (deset gradskih općina) i u isto vrijeme sekretara za Narodnu odbranu Općine Centar, Bulatović je prvo bio komunista, titoista, a onda odjedanput srpski nacionalista. Često smo se verbalno sukobljavali. Naime, naši interesi su bili različiti. Ja sam sklonio vojnu dokumentaciju (kartoteke i kartone), a on je kao eksponent JNA i SDS-a energično insistirao na vraćanju dokumentacije, prijetio sudom i sl. Jedan događaj mi je potvrdio da je on bio i više od nacionaliste. Poslije prvih demokratskih izbora, čim su došli na vlast iz SDS-a Srbi i HDZ-a Hrvati su poskidali Titove slike. Bošnjaci su skidali slike najviše onda kada im je zatrebao okvir za grb Bosne i Hercegovine. Primijetio sam u kabinetu Bulatovića veliku Titovu sliku skinutu sa zida | naslonjenu na ormar. Bilo mi je čudno da je tu drži i pažljivo čuva. Redarima je zaprijetio da pripaze na sliku, govoreći im da mu navodno treba okvir, koji je zaista bio lijep. To mi je bilo sumnjivo pa sam, kada je on otišao u stan, dao da se slika rasklopi. Skidanjem stakla i Titove slike pojavila se slika kralja Petra Karađorđevića. To je pravo lice doktora Bulatovića.
$ Jovan Mirković, predgovor za knjigu "Zločini u logoru Jasenovac", Beograd, 2000. , str, XXIX,
6 Franjo Tuđman ,Bespuća povijesne zbiljnosti", Zagreb, Matica Hrvatska, 1989, godine.
7 Tvrdnja Tudmana izrečena na Konferenciji o Jugoslaviji u Hagu. Vidi i informacija Predsjedništva SFRJ od 21. Januara 1992, godine U: Zločin je zločin prećutati.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
U knjizi "Genocid nad Muslimanima 1941.-1945., zbornik dokumenata i svjedočenja" (1990. godina) autora Vladimira Dedijera i Antuna Miletića, po prvi put poslije Drugog svjetskog rata je dokumentirano stradanje Bošnjaka (Muslimana) u Drugom svjetskom ratu, sa osvrtom i na logor Jasenovac. Ove knjige o Jasenovcu odnosno o stradanju Bošnjaka Muslimana pred- stavljaju značajna djela u našoj historiografiji. Osnovni njihov nedostatak je što su autori vrlo malo ili nikako koristili historijsku građu koja se nalazi u arhivima Sarajeva pa je stradanje Bošnjaka, posebno obim stradanja, i dalje ostalo prekriveno "velom tajne".
Prof. dr. Smail Čekić u knjizi "Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu — doku- menti" je dao velik doprinos u rasvjetljavanju stradanja Bošnjaka 1941.-1945., kao prilog ukup- noj historiji Bosne i Hercegovine a posebno Bošnjaka.
Za istraživanje stradalih u Drugom svjetskom ratu, a to se odnosi i na stradale u Jasenovcu, značajni su popisi žrtava. U literaturi se pominju tri popisa: popis Državne komisije 1945./ 1946. godine, popis iz 1950. godine koga je organizirao SUBNOR, te popis "Žrtve rata" iz 1964. godine.
U izvještaju Državne komisije? navodi se da je statistička služba komisije izvršila popis ali, zbog propusta nekih zemaljskih komisija, morala ga je ponoviti, odnosno pokušalo se u drugoj polovini 1946. preko narodnih odbora upotpuniti. Prema ovim podacima broj ubijenih žrtava rat- nih zločina za FNRJ iznosi 505 182 (bez pripadnika oružanih formacija). Uočljivo je da ova bro- jka ne odgovara podacima iz saopćenja Reparacione komisije vlade FNRJ o 1 706 000 izgubljenih života.? Pošto ova brojka nije odgovarala aktuelnoj vlasti podaci su proglašeni kao neodgovarajući. S obzirom da sam obradio (prelistao i pročitao) skoro sve pojedinačne zapisnike Državne komisije za teritoriju Bosne i Hercegovine, s pravom mogu reći da je Komisija posao uradila vrlo korektno i da se iz njezinih pojedinačnih zapisnika može dobiti dosta podataka o stradalim u Jasenovcu, po imenu i prezimenu. (Prilog faksimil pojedinačnih zapisnika 1946.)
Za popis iz 1950. godine, koga je navodno organizirao SUBNOR Jugoslavije, u literaturi se samo naznačava da je postojao, ali da rezultati nisu objavljivani, pa čak i Predsjedništvo, najviši državni organ SFRJ u zvaničnom dokumentu nije siguran u postojanje, a da ne govorimo o rezul- tatima ovog popisa, tako da se navodi: "Prema raspoloživim podacima SUBNOR Jugoslavije je 1950. godine izvršio popis poginulih boraca i popis žrtava fašizma, čiji rezultati nisu objavljeni",10 Popis iz 1950. je prekriven velom tajne. Njegovi rezultati nisu odgovarali tadašnjim vlastima i oni su ga jednostavno proglasili neadekvatnim. Ovaj popis nisam koristio pošto je bio nedostupan.
Uz popis stanovništva 1948. godine nije vršen i popis žrtava rata. Zašto?
U literaturi se rijetko spominje popis iz 1961. koji je organizirao SUBNOR (Anketa SUBNOR-a), što zorno govori da je malo ili nikako korišten kao historijski izvor prilikom utvrđivanja broja ubi- jenih u Jasenovcu po imenu i prezimenu. Ovaj popis je urađen izuzetno korektno i to u svim sre- zovima i općinama u BiH. Za nastradale osobe su dati relevantni podaci (Anketa SUBNOR-a Obr. 1-5). Prilikom istraživanja sam naišao na anketne listiće iz 1965; 1967. godine. Za mene je ovo istraživanje bilo od velikog značaja. U anketnim listovima — obrascima sam pronašao veli- ki broj podataka značajnih za logor Jasenovac, a posebno relevantan broj imena i prezimena nastradalih u Jasenovcu, naravno i u drugim logorima, zatvorima i slično. (Prilog faksimili an- ketnih listića — obrazaca ankete SUBNOR-a)
8 Državna komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača osnovana je odlukom AVNOJ-a od 30. novem- bra 1943. godine. (Odluka objavljena u Službenom listu DFJ, Br. 1. od 01.02.1945.) + Reparaciona komisija pri vladi FNRJ, ljudske i materijalne žrtve u ratnom naporu 1941.-1945., sl, S.A (1946.) 57, na str, 5. UV ' ' A ROM Beograd, 21. januar 1992. godine. , Informacija o otvorenim pitanjima utvrđivanja odgovornos- za genocid i druga teška krivična dela koja se vrše nad pripadnicima srpske i drugih nacionalnosti žanii bima u Republici Hrvatskoj". j RAA NO
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru aga =
Popis iz 1964. godine je izazvao najviše polemike o broju žrtava rata a njegovi rezutati su dugo bili nedostupni Široj javnosti, pod embargom. Rezultati popisa nisu odgovarali tadašnjoj zvaničnoj politici a posebno srpskim nacionalistima,
Nosilac cjelokupnog posla oko popisa je bio Savezni zavod za statistiku i, po mom uvjere- nju, obavio je korektno posao. Međutim, savezna komisija!" je u izvještaju o izvršenom popisu, konstatirajući nedostatke, ocijenila da je popis nepotpun i nekvalitetan, te je stavljena zabrana na korištenje podataka, a sav materijal predat u arhiv Jugoslavije. Podaci su bili najčuvanija tajna bivše Jugoslavije.
Pod pritiskom javnosti u martu 1992. godine, Savezno izvršno vijeće je donijelo odluku o prestanku zabrane. Podaci su publikovani 1992. godine. Bošnjački institut iz Sarajeva je 1998. godine objavio podatke pod nazivom "Jasenovac, žrtve rata prema podacima Statističkog zavo- da Jugoslavije 1941-1945."
Prema sumarnom pregledu broja žrtava po nacionalnoj pripadnosti u logorima Jasenovac i Stara Gradiška nastradalo je Bošnjaka-Muslimana: u logoru Jasenovac 789, u logoru Stara Gradiška 160, ukupno 949. U logoru Jasenovac je ukupno stradalo logoraša svih nacionalnos- ti, prema ovim podacima, 49 602. u Staroj Gradišci 9 586, zajedno 59 188. Značaj ovog pre- gleda je da iza svakog broja ima ime i prezime žrtve logoraša.
SUMARNI PREGLED
S|82|E8|851|s|589 = s so TD G == s(232|85|s5|2 |32 O o = ze Logor JASENOVAC 26170| 8121 | 5900 1471 6792 | 84 |49602 Logor STARA GRADIŠKA
77132 10501 — |m2|s3|—T|1158| 1 |os
Ukupno JASENOVAC + STARA GRADIŠKA
33944( 3044 |6546| 945 |1a71 | 194 | ss | 7_| 66 {6856 |_ 5 |50155 "12
U ovom, do skora strogo tajnom i važnom dokumentu kada su u pitanju Bošnjaci-Muslimani i Hrvati, mogu se primijetiti manipulacije najvjerovatnije dostavljača podataka "s terena". Uzmimo, npr. selo Ravine, kotar Bosanska Gradiška, na str. 173: od 30 ubijenih u Jasenovcu 29 su Bošnjaci-:Muslimani, što se jasno vidi po imenima, deset ih je uvedeno kao neidentifici- rani, četiri kao Srbi, Velik dio Bošnjaka-Muslimana "krije se" među Srbima, Hrvatima a naročito Romima i neidentificiranima. Ili, primjer desetak sela iz okolice Karlovca, na str. 302-305: ned- vojbeno hrvatska imena žrtava ostala su gotovo dosljedno bez nacionalne oznake, dok je među njima obilježen svaki pripadnik srpske nacionalnosti,
I pored svih nedostataka, popis iz 1964. godine uz sve druge popise je davao dobru os- novu za utvrđivanje ukupnog broja žrtava u logoru Jasenovac po imenu i prezimenu.
"Savezna komisija za popis žrtava rata 1941.-1945.: Izvještaj o žrtvama rata 41-45, U: žrtve rata — rezultati popisa VII = XV. ' 12Bošnjački institut Sarajevo ,Jasenovac, žrtve rata prema podacima Statističko, iji " , zavoda -. - Sarajevo, 1998. godine, E Jugoslavije 1941.-1945.
10
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Muzej žrtava genocida i Savezni zavod za statistiku (Beograd) nastavili su prikupljanje po- dataka. Tako je publikovan popis za logor Jasenovac u tri knjige.13 Prema tim podacima na- cionalni sastav identificiranih žrtava Jasenovca je sljedeći "Srba 47 123, Jevreja 10 521, Hrvata 6 281, Roma 5 836, Muslimana 919 I ostalih 7 483".
S obzirom da je kod ovog istraživanja, koje je proveo Muzej genocida i Savezni zavod za sta- tistiku iz Beograda, polazna osnova podataka bio popis iz 1964. godine, onda je nelogično da je smanjen broj Bošnjaka Muslimana i Hrvata ubijenih u Jasenovcu. Međutim, to ne čudi. Godinama Bošnjake Muslimane nisu priznavali kao narod!4, a kada su ih priznali kao narod, onda su im počeli osporavati sve ono što je njihovo, od uspjeha do žrtava.
Istražujući stradanje Bošnjaka u logoru Jasenovac proučio sam dosta historijske građe i up- oznao značajan broj bivših zatočenika, njihove rodbine, najviše djece i unuka, saslušao njihove priče i pažljivo bilježio ono što je interesantno, prije svega ono što je relevantno za Jasenovački logor. Došao sam do zanimljivih podataka i priča koje objavljujem u ovoj knjizi.
Tvrdim da se na osnovu relevantne historijske građe i drugih izvora za teritoriju Bosne i Hercegovine koja je bila u sastavu NDH mogao utvrditi približno tačan broj stradalih u logoru Jasenovac po imenu i prezimenu. Zašto to nije učinjeno ostavljam čitaocima da daju odgovor.
Kontinuiranim istraživanjem u Arhivu BiH, Historijskom arhivu i drugim arhivama, bib- liotekama, posebno GaziHusrevbegovoj biblioteci pronašao sam i evidentirao preko 1 520 Bošnjaka (Muslimana), po imenu i prezimenu, koji su stradali u logoru Jasenovac.
Istraživanja ću i dalje nastaviti i dopunjavati spisak koji je sastavni dio ove knjige.
S obzirom da su jevrejske općine, odnosno njihove organizacije, utvrdile broj stradalih jevre- ja u Jasenovcu po imenu i prezimenu, to se isto očekuje da učine nadležni u Srbiji i Hrvatskoj za Srbe odnosno Hrvate. Kod utvrđivanja stradanja Roma (Cigana) i ostalih (po imenu i prezi- menu) potrebno je da pomognu relevantne institucije iz bivših republika.
Dokle god se ne izvrši popis žrtava Jasenovačkog logora po imenu i prezimenu, "brojke" će biti moćno oružje u rukama nacionalista a dotle se stradali neće smiriti.
Molim Boga da svim žrtvama logora Jasenovac, bez obzira na vjeru i naciju, podari Džennet i Džennetske ljepote, Raj i Rajske ljepote.
(Sarajevo, maj 2006. godine)
13Jasenovac, koncentracioni logor 1941.-1945., spisak ustaških žrtava identificiranih do 30.10.1997. Beograd, Muzej žrtava genocida i Savezni zavod za statistiku; HII, 1513+514-1080+1081-1647.
14Za vrijeme NDH Muslimani su dekretom postali Hrvati i to Hrvati Muslimani ili Hrvati islamske vjeroispovijesti. U svim ustaškim dokumentima Muslimani su pisani s malim ,m" ili Hrvati islamske vjeroispovijesti. Poslije završetka Drugog svjetskog rata korjenito se situacija mijenja ali opet na štetu nacionalnog bića muslimana. Ponovo dekretom, Musli- mani se kao nacija brišu, daje im se mogućnost pa i vrši prisila da se opredijele kao Srbi ili Hrvati. Reakcija .bezi- menog" naroda je bila znakovita, neopredijeljenost postaje njihovo nacionalno ruho i oni ga skidaju tek onda kada im se dozvoljava da se nacionalno opredjeljuju kao Muslimani sa velikim ,M". U to vrijeme se nije ni pomišljalo na vraćanje historijskog nacionalnog imena Bošnjak.
11
P jal ovom i POL I N AA Ć_,
INMA Zala ua Za banbl i (u ne pa Jaka pl u) j poligi 1 pOZATE Vela -
LIE. te SE PRI jpTDEpUH G
7, " P piradeč (A Pora / PRUE OVE
pe lezlervo? 141 logo am otee PRO Popisi ' ZURI MO Ali RE
plokroraclegjte, | ŽaV/ve- -MhMhacal Meceta gel ovo Botuj'ee'- kog RON (IV 8. do dauog PORE ve. PIPI Aa (u PROF TE koo polu — MAABOG du J Sane SPP
Reko, lem do Pllad ZUM PIM POPITI / s: 4 A)
—.
Bjauyce keba /2 PLES E Vgg je w Z Ma LC Le ZONE Reke
ii NG. akue £ S Te poje "= pi SAGE
hbiNaka/ OBLUĆ/ kote tereko nb ZU) 7 s Koji Sh ST ut E , (a ie GO T. M " PC par
270 pjet i srbi. gp) Lar (ke Sa
O i bi grade
parom fale m
pehmpuno £I oh tlradalik 1A eg
= fatren) (61% dplava) SU. Lokora. i dog Ztlara
prato// soba , G
Tao Mi S/22 pom plana a Pežan liblezuin ((haek. /enej 1 nm bolest) fy lav na moigh aaa "A javili IVEJe nn Dduoša MA; plaugpvdika 7 hatikotu
pljunliim) w kemolu kod kuće pmi arkličve, pe hi rgba, MC 1 mblana ob MB be Su PokakiM Na Canini) 1306tila MC Pils moy glv 17789.
Petfpuna zdatre lira Me || bat; edluša FIBNOSKinace
t U, =) Pijavuino/, Matlae, ul jedurenroć; 44. dj. Palića Me Pia pisu sa mitbom Ju ČGELKo Ltualča, pltadal u lua { braće pi Je) 4 PJENE ; Ja; cdsalava Gfritivavem Pike time pije AUT aa
VIZIJU ei
| Pjer K
Z / € eh ; ćd har ME POŠERA s OM OCA kotari uljem u OASENC/C " E Bilo Je = Pri JE G 6 L0JELE GC6 i /O BOG
NJEŽGĆI 0 OCU RS E (EVOM U BEG i PDUL obJE
Ć WE S MI PUZIĆ vodi JIT MCA. vodu AMES 1 sef ed VAM SUME čalatO (UKC PALMU LEZI TLE arp fbrralowe" OMEGA BZJ E ( IZA
Logajeve te 05 206. Fo Zla
U hatkifTa Mt " PATI COM Bore AČ( soli AA betl "NO CCA (PENEmaA be reliA.
Satlal SIJA
= .- ME" ' MC K zabee 97 N,4. Usahijuh
ZaMALIOGA. HERA U ZENI 4 Ul,R'yva ZILOC, 0; Im +N NOV bold, sa
Zapisnik Iny.b; aa
,
i; 23. maja U 6 ađskom aa s sastavljen dne i pred Senate komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i Area pomagača Re Sara. Jevu__- mm SPOL u nenk OKTUB pi niinjnitm
Od komisije su prisutni:'
'Zapisničar: : ak ak ija e tROA LOorene NN... : Sejo — Hadžić 8e KARIE
Am mm ROODODOIEGD5D|5IB3|)ĐBĐ)D5SLŠU = mi mm mama imo ne
" \ ? LJ = " . s . I s ;£t TR A tm mm)
Edhen Alikovazovi _ sin, 3, KAIRO, Avaj
| Pre PS ne d ština '. Visoko ; : okrug, rodom iz o ina Ki ri PA KM NKu' I ——Yarajevu! P. u erovesbra:-SG - dnik ) - TI sada se nalazi u_- en oestar godina, po zanimanju -— _TAANIE = a
am " članova porodice, propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
Moj sin Abdulah; star 19 godina uha pšen je: 1941. godine se decembra ' "por ustaškim džertiRa, Todd" od agenata "BIO "Je Užičanin iŽ Vi8OKOg Početkom "maja" 19427 "godine" odposlat Jeu logor Staru Gradiškuja") "poslije je prebačen. -u-Iogor-Gasenovac, odakle mise je"zadnji" put"; "javiv-ujanugru ije sogu-1945+-30dižićv- :Od-tađa-- -za-njegovu- -gudbbnunisaw. ništa gaznaoydo-danas, RK --"----Bazlog-njegovomz. Haššenju je—taj- Što. ETE :b10-- optuzžen- -kaD-KO0= munista.. a 1Z. SORRAEJETU .Nop=a,-- kao. :kurir.dio. Ja. izveden. od nataški. :pO- )lošević. 'Reufa, Branio. Ka_je advokat dr,Šarao_ Zaim, te je ) odlobodjen oa. optužbe ,kada. je trebao" da. bude pušten. iz ; (zatvora. ustaše su ga uzele k gebi' i odposlali u logor St,Gradiška.Za ' 'avo 'vrijeme. okupacije dobijao sam ilegalno. (materijalnu pomoć/ od dd 'Galija.Fe te, koji je umro "godine, | u mi.prest li davati pomoć.
UEIJENA POPE sprat See eetenotooe it bor mon sana odatn an ata e nato a ante ret anra aet tennnan
" izdržava; ——— Ž
a poslije i od odbora, ave do ove. godine,
enne okena nttna tete tanak tata nantm er remen onto tn dia root R Ri ie aka ea tata oa t error temrrerennter
PX} (immer
i _Fdhom Alikavazović | ESTE
Katera izotopa MONO MN -S8;TG "Hanzi s ST. gn. __——=— . as k u Pa " u tn nekima idettnmtenimin o dalanati nopiog vjedlje e:gekretar:.
Drlevna Slkispstije. Saajev. - _P. dn. 223 \W5
)
| / ! sr DSP OM in Popis 1961. (Anketa SUBNOR-a)
() NOO 0204 Krieg
NU
, U i" = , We , poreniti rlbreniei e___ EU 00%) ask |C zeli |Kaola {ip ) "
sz Zanimanje do | LI7/ LTUIMMra
Mjesto rođenja | Narodnost aprila 1941. di/lot /fLt av) I = ; godine A J olje Kiza 7 |
| dA NJGL YI
eds) Drake Pt 524, — LC. H OVO OT PATE i SG Sana
JMO A PITACI ki
S1-72
/zrezei Pl ahan Lil zada SLI C SIbaedtoro- '; j dje
LATTNITA Ka sprat laprasradić i oLfrIJUV A Pa
sa
A A) et. ' Zahakrtni |4943 pre! ({a PA (Za P, "
+)
V|Krogihi
stedrnife
U 6 210
SL tla isla ula 4142 47 i a
see
SLIKA a
. = mm Pzić bleiđlafC ZE za)
/ ? % : (= . ) V Šafort Z6e | Beg) | KATA IZ ZA Ch —|4%5| EH (Glad : NT" / OzPnovae! 7 7 Kal ke Posenovu
U Les LNUf1, dana MEZEJI. 196,-/_ god.
o. ? de.
Hare
due 4. Žorndire Saeb!
217; mm Poki 47 Pi).dist NY. Jacku vi
SG. /
r
DAG
15
r,
nt
- ge sw Pa S = ; i / = Z ? ć 200, Je ? 7 u il Za IZK AI ad Kos JD. Jet Ratu. | Bali pF čipove) Pati FC rak Poli O st
kretao za vorose A OVI RatvoLt + So POVJEKIJA Je
o adofnjE
, 4t7 a-edim, PILL se NP 11 lnEpdt), Kedidojkti N peći Kad a 42 it se ALHIVTU ć = prid de MA al?- Im gvtar a biaa|xl a 7) Žozelot clo- SIČĆAJE E1'' A | (ne! Jraelnifha do od. Kod zoo hod Jin ol su, dj | = k $ 10 KR = u FERRNNNMA | 13 44 Zebenajd a SLE "7; od = arapski MONO Lia SELE G O I saa ZORA HE vske Ži .
BG |ZAZbrtorrnodl
ZE. VAZI le (IZŽE
Ka njege. ke epa, žel, NJ ES LSSIHES Lege c7 9o2-lrj! Zaf set |edl= SG Kal fogade WIZU A sl sbet avlasinike g
Ka tana- Mrpe sila
ln ek DGOP | PSTBTK fy, I ) "=
/ | ozli S Zafvo. I : 4301. 97, "a
na ed ; .
A ae x Ttezeia brbt
SALJE paf miji
Biflat RLGCO pl Valida ATG2£ PET £:145
(epi PaG
PRAT I ; | ga pvodie oeaebrijem | Aorete u Ć
(JofltN grjel od b= V£1952 Fm - "+
Potpis lica koje Je izvršilo popise
mean nene an taaato aaa san ote ot ettakAI So Sta oo Pooetetor ara art Poea ttaat SotzroaaRAO RS PO O OR ram
4 SING
\V
Popis 1961. (Anketa SUBNOR-a)
te SENT (einer ri pod NOO ;"' Gornji Vakuf POEN
; : "Poginuli borci u NOB š Ho dan, oteo le ed ZE ZE IJAC H { Prezime, očevo ime i ime : t. PD al ar Cl th Hoju be See |. 2 RPolx TeX zu 7
2 iGodina rodjenja = k3. ' : EN j i 148.
NM. | ujesko rodjenja i
1 he ; MW. W TNarodnost |
16" zeađasnjećdo sbetia 190 sode | /
MC nimanje do aprila 1941 Ne do szlonak LA RE nn ni mn era" mm vn ——————————_—
{7 YKo daje podatke o licu koj i
|; {se povisuje . H Di'mer MAJ
1 OD Di ———— on mm mm
U (I i
18 iKađa je stupio u NOV, mjesec | ;
! li godina i JE! VAEI Pogo? pr'a.
TOO TTTTVTTVUDOOOEDDDOOOOOEOEOEGODODOD_DIĐ i ——t—mm mi RODOM rm rm na
I 1 H
H U koju jedinicu NOV je u. {g I
19 | pio: "četa, bataljon, bris. a i Po mom k
H dre jedinica _ H
) — Gl e_ JIN vi j Lje Tivbio urneprijateljskinm i
i O po eeteme. prije stupanja. i va ae
= PUNOVJE zore) po mor ! My
d {Kada je. Poginuo, mjeses $;
st"
goldinani"na"kojoj. dužnosti je bio u momentu smri.. ;
JE /Y19
zo (= 1 HI i SB. pritrodajim ) |; . PRRETE A DT U NE dira AG a SL DIN TD 12 Tkojoj prereri je pripačao i Ja 122" "1 kad" je poginuo da pe -Kogeooh Pek Sinod needic tmini sna A I HI 1 {7 Mjesto, "se10, plenina gdje RP TE SG ESA 113 1 poginuo SU n= (hm. mak | | Ave PAm potisli te aremana sta? F = — me SR pe JIN KOE Sd... mm. . EMME, (Sa 1 i - == 7005 ge Ti"bio zarobljen i ćo li" ! A oa Zi Pei vj SH je u:zarobljeništvu umro i /". Laji Mada E maa ili = ! i "7: NG ; : a aan RIAA Koine ode T To em oerorvaJA Pro eo =eee SP s U asa9Ne ram ušao na ZE ; Ndex 43.) ! Počeo aktivnu saradnju sa NOP-tom pauza -Pritijedba. metana | 04-1941-godine-sa partiskim-radnici ; 5 Ke a u NO | na terenu, . I I
PATE
—— =
251 3 (Egine rodjenja
U
U
U
U
1
Popis 1961. (Anketa SUBNOR:-a)
Obrazac NOR=- 1
_—_——
TTTTVODEVOVIVG i 1 put Gsovo Ane; i dme Jeki kat. kola Je i POL; NE ČL Pija |
14 Mjesto rodjenja i ž MS. OBLIK I I = BS -1 Narodnost : 16 IG Kata ke) H ! Zanimanje do oprila 19410 80%. ! £, 1 1 ; IMA +. 1. I ri {7 {KO daje podatke o licu koje jd {1 | se popisuje i __ A (i ORKA ERCANAE" 19 18 Kada je stupio u NOV, mjesec | I i godina H I, a H AA_pOOOOOOOOGOGOGOOOGVV and SL +——G
U koju jedinicu NOV je :u-. |; pi o:"četa, bataljon, bila: a {Are _ jedđinica
i Je: li bio u 'neprijateljskim
Jmaheijena 1 DIAJA, DAMA u: NOV {
(Kada. je poginuo, mjesec i al "| godina" i na"kojoj dužnosti : (Je bio u momentu smrti.
- lan jedinici je _pripa JAG 12 kad Ja poginuo " mk - Non biro pakiinetoi ik Me. PIJE PRIJEM erom
Imjes to, selo; planina gdje 13 1je poginuo :.
U SOJe Td" bio zarobljen i dog li I 14 1 je u zabobijeništvu unro za: ili unijen
PALE Agan HM
—— m== 5 sm rm mm ara a o tn mm Re S
DE OKREĆE — tle ESA a
i 7 a= Rain ii io renin ma ie mia LTD = al sadi rertie obe
Počeo aktivnu saradnju sa NOP-tom još 1941. godine.i kao aktivni.garać nik NOP-a ubijen od ustaša
"rezime, očevo ime i ime: "Gi POLIT.INTERI. ZATVOR.I DEPORTG
a - ) d PRU
Popis 1961. (Anketa SUBNOR-a)
čengić ( Jusufa) Nugret
OBRAZAC WOR-5
_POMENA:Na svako pitanje dati jasne 1 tačne odgovore, Naročito
obratiti pažnju na
popunu rubrike 7
s zatim I0 u kojoj na-
vesti od kada do kada je bio u kojem logoru ili zatvoru,
Takodje u rubrici 13 sačiniti zbir provelo u kome logoru ili zatvoru i
(PE Hi == zasnanusag = = EZEZZEZE RENTE T-raT=
ET (nanom ODBOR OPŠTINE GDJE SADA
I U ŽIVI a) a
2 ||POoz | | GODINA RODJENJA I
A Pa a LTS TB
t- ||{SESTO RODJENJA opština 1 srez |
's_ US A R-ODNOST |
Se! ZSKIMAKRJE DO APRILA 1941 G.
; ADA gu UIAPSEN, INTERNIRAN, DE PORTIRAN, GDJE JE UHAPŠEN Ču kom mjestu) I GDJE JE INTERNIRAK USEOO U ZATVORU
LA LI JE ZATVOREN U SVOJSTVU ČLA- 1... SKOJ-a, kandidata SKOJ-a ili 2-3, ili kao ČLAN KPJ, ili pak {so saradnik NOP-a
+ LI JE UČESTVOVAO U NOV PRIJE -.17ORA, POSLIJE ZATVORA ILI L0-
| IE
GORA I OD KADA DO KADA
ZADA DO KADA U KOM ZATVORU I BOCORU
CIJI UIRO ILI UBIJEN ILI JE UMRO POSLIJE RATA (ako je preživio i
! danas je živ) takodje navesti) SADAŠUJA ADRESA STANOVANJA tačno navesti ulicu i bro
FZOLIKZO JE UKUPNO PROVIO U KOJENM | ZATVORU, LOGORU (Iskazati ukupno, | isto tako pojedinačno za svaki zatvor i svaki logor pojedinačno)
g|2e DAJE NAPRED NAVEDENE PODOTIE
Uma HU Ca li je lice o kome se radi ijno daje ili neko drugi, na- vesti dime i prezime lica koje po
| I patire daje i njegovu adresu,
2ZIMJEDBA I . I = ovoj rubrici navesti da li je : v:dnom odnosu, gdje je i na
+ "raj dužnosti ;
_—— mom GDE =zzsz=zs=zms= IT
u mjesecima koliko se koliko ukupno,
FSEREBZBzraSTaSn nR=sovozsnt=ro SGemaz=z
S=mzzn| Centar, Sarajevo
ti
1919 godine
|
U
Sarajevo | Jugosloven . č/eia = ,
Željezničar
l.marta 1945 godine i odmah odveden u logor Jasenovac saz
—
2.P.T.
, Nije
Odmah likvidiran u Jasenovcu
nn TI TITU
Popis 1964. godine
MOSTAR
ivaz (Đorđo) Božidar rođen 1921. Srbin, ubijen od
Ajvaz {BP 199) . godine u OBOTU, Jasenovać, laimate
Ajvaz (Đonlo) Dmjtrije rpden 1930. Srbin, ubijen od uslasa 1941. gadine u logoru.
ČR S EC u logoru, Jasenovac, ja 32502 ikaffić san) Musfafa čn_ 1900. 'at, ubij
Alika ić, (tag); Voda u lo Koru, Pregana SADIJen Alikaffić atm fa:rađen 1899. Srbin, ubijen
ASLNOVAC, zato? Alić (Murat) Salke rođena 1920. Muslimanka, s)
Ustisa u OTU, Jascnovac, 18525229097 Altarac (Moša) Albert roden 18839. Jevrejin, ubijen Od ustaša 194. godine u fogoru. Taščnovac, 15900
Alterac (Leon) Salamon rođen 1909. Musliman, ubi- jen od ustasa 1944. godine u logoru, Jascnovac, 1251M41293t
Arpadžić (Mahmut) Nedžad roden 1926. Musliman, ubijga od ustaša 1944. godine u logoru, Stara je (Avdo) Mirza roden 1912, II bijen od
Vi Mirz ; . ubije
Bai 9915 vodine. Na boru. Kovacs
Balta (Alija), Sujo roden, 1907. Musliman, ubijen od ustaša 1945. godine 'u logoru, Jascnovac, nesosvni
Balta (Osman) Fatima rođena 1924. -Muslimanka, ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jasžno- ta (Osmaa) Fatima rođena 1922. ubijena od ustaš
Baltgf9 maa). u Tororu. Stara Gra Ska, sy) osa
Baraković (Salih) Muhamed, rođen 1922. Musliman, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jascnovac,
Bašagić (Sulejman); Beriša rođena 1924. Srpkinja; nestala od ustasa 1945. godine u logoru, Jasenovac, tlak (Hađe) Zenka rod 920. Srpkinja, ubije.
Bat ej 951. godine u Ka JasEnovać, uzason
Belović (Andelko) Angelina rođena 1930. Srpkinja, ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno- Vac, CS 19341 Ka
Belović (Andelko)_ Ljubica rođena 1936. Srpkinja, ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno- VaC, 09750): se
Belović (Andelko) Milena rođena 1934. Srpkinja, ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno- VacC, OoK'sosvoti .-
Belović (Anđelko) Natalija rođena 1932. Srpkinja, ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno- VacC, UK JE
Belović (Obren) Gospava rodena 1910. Srpkinja, ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Jaseno- VaAC, Or10)4X93 P mm
Belović_(Pavle) Jovo rođen 1925. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u OHOTU, Jasenovac, 1a30551971
Bilić (Mihajlo) 1 imitrije ođen 1906. Srbin, ubijen od ustaša 1993. godine u Togoru, Jascnovac, 0102
Bjelica {Č sk ) Petar roflen 1911. Srbin, ubijen od ustaša { 31 godine u logoru, Jasenovac, 145:4:1654 apajac (Mustafa) Džemal roden 1502. Musliman, ubijsp,od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Borozan (yimo) Simo roden 1899. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 16500
Bošnjić (Alija) Đemal rođen 1921. Srbin, ubijen od
_$ ustaša 1943. godine u logoru, Stara Gradiška,
Božović. (Il;j Si den 1908. Srbin, ubij d fOVI ja) S en $. Srbin, ubije Kea. NJEGA godine u logoru, Jstone NG klate"
562 Savezni zavod za statistiku ? Spisak žrtava logora Jasenovaz 1941+1945
Bukovac (Mupib) Sead roden 1923. Srbin, ubijen cd ustaša 1942. godine u logoru, Jasenovac, 1327921105 Bukvić (Đordo) Đordo rođen 1908. Srbin, ubijen od ustasa 1931. godine u logoru, Jasenovać, :9976791 Burlica_(Mijo) Dušan roglen 1594. Srbin, ub od ustaša 1447. godine u logoru, Jasenovac, 22933: emalović (Muhamed) = Mubera "rođena = 1920.
Srpkinja, ubijena od ustaša 1944. godine u logoru, u Jalenovac, 1539910523 5 a Cokorilo (I uka) Dušan rođen 1973. Srbin, ubijen od Ustaša 1941. godi c u OgOru, Jasenovaćč, isnčseo Čolić, (Hajdar), Enver rođen 1929. Musliman, ubijca — od ustasa 1945. godine u logoru, Jasenovac, 1astous-- Čulajević (Savo) Dušan rođen 1905. Srbin, ubijen od ustaša 1944. godine u logoru, Slara Gradiška, 1539031217 a Ćemalović (Muharned) Smail roden 1889. Musliman, ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Ćemalović (Salih)" Ibrahim rođen 1920. Musliman, ubijgnjod ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Ćuković (Pero) Jovanka rodrna 1858. Srpkinja, ubijena od ustaša 1943. godine u logoru, Jascno- VaC, 1S7RCE3297 = A =
Daničić. (Čedo) Rade roden 1925. Srbin, ubijen od ustaša u lozoru, Stara Gradiska, 1as265140 Ne
Delić (Salko) al roden, 1925. Musliman, Uoijen od ustaša 1942. godine u logoru, Stara Gradiška, NEGOSSUI E Pa
Dožić (Aleksa) Pefar rođen 18852. Srbin, ubijen od ustaša 1944. godine u logoru, Jasenovac, 1284051559
Dožić (Petgr) Ljubo rođen 1922. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, JasenovaC, 1asenans1
Djedović (PB ae0)2) Petr goden 1914. Srbin, ubijen od ustaša 1951. godine u logoru. Jasenovac, 14440375+
Elezović (Salih) Zijo fodez 1913.-Musliman, ubijen
Ea ustaša 194). ik KG To nue S NOVaC, KOM
ezović Sal ĆI 21 Musliman, ubije: od usta Esed Oogoru, ESCNOVAC. (SGeKI
Finci (x) Roza rođena 1895. Jevrejka, ubijena od ustaša 1942. godine u logoru, Stara Gradiška,
Finci (Mojso) Rafysl todeni 1900; Jevrejin, ubijen od
ojso) Rafarl rodgn vrejin, U Pastaša Me godine u fogoru, Jasenovać, Jasetdte
Finci (Rafe) {\!oisg roden 1880. Jevrejin, ubijen od ustasa 1941. godine u logoru, Jascnovać, nasem
Frommer (David) Leopold roden 1893. Jevrejin, ubi- jen, od ustaša 1941, godine u logoru, Jasenovac, 2 19 u
Fromyner (David) Ziya rođen 139. Jevrejin, ubijen od ustaša 1941, godine u logoru, Jasenovac, sazvu
Golner {Viktor) Ivjca rođen 192. lirvat, ubijen od ustaša 1942. godine u logoru, Jasenovac, 14033
Golo (zčepan) ACO rodyn 1924, Srbin, ubijen od
z NU (P e godine u Ogoru, Jascnovac, 1assouei7
olubović (Pave} Branko rođen 1912. H ij
M Pa usnik. 1981. sodine u Katena JASGRONE =
olubović (Pave) Dejan roden 1914. Srbin, ubij ustaša MeV godile u OBOU, atenou nu ubijen od
Grković (Stevan) Danilo roden 1833. Srbin, ubijen od_;
ustaša u logoru, Jasenovac, 261153430:7 Hadžiosmanović (Ibro) Nusret rođen+1915. Musliman,
ubijen od ustaša 1943. godine u logoru, Jasenovac, Madživuković (Ljubo) Slobodan rođen 1918. Srbin,
ubijen jod ustaša 1943. godine u logoru, Jasenovac,
spisak nije potpun
{ iĆ 9) Risto rođen 1901: Srbin, ubijen od Were A Pkodine U logoru, Jasenovac, 1237011359 1 Janješ (Vaso Vlajko rogen 1920). Srbin, ubijen od i ustasa 1931. godine u logoru, Jasenovac, 0447053315 | Jelin (Agan) Čamila _ rođena 1904, Muslimanka, | ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- || VJU, 125105%128 A P { Jelin (Ahmed) Enisa - rođena 1931. Muslimanka, | ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- VAaC, 1451064319 xk | Jelin. (Ahmed) Jagoda rođena: 1934. Muslimanka, \ ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- } VaC, 1254052029 F ! Jelia (Ahmed)' Šemsa rođena 1944. Muslimanka, | ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- = Vac, 1155054021 aa Jergović (Vojislav) Malina rođena 1910. Srpkinja, | ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- H VaC, 14436545013 "Ma i Jergović (Vojislav), Malina rođena 1905. Srpkinja, ubijena od ustaša 1943. godine u logoru, Jaseno- ! VAaC, 1135320032 i di Karan (Macko) Bogdan rpden 1920. Srbin, ubijen od | 5931) godine u logoru, Tasenovač, isasnai den 1970. Srbin, ubijen od | . godine u logoru, Jasenovac, raseornos Jen, 1911. Srbin, ubijen od Su; Jasenovač, 1454032064 Komforti (3) Jako, rođen 902. glevrelin, ubijen od ustaša 1942. godine u OgOru., aeegoyać. zalonio: v i (7 JAk d MH N ije J Korerti (rTJ akOj ro cr) 1895. Musliman, ubijen | Kovašević {Niko Sjevo
ustasa d Bosjd Pa je en aa 9 sode u 19
Ogoru, Jascnovac, 1457241114 cn _ 1907. Srbin, ubijen stasa 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1aresrose Kovafević {Petar Velemir rođen 1919. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1455037092 Krajina (Muhamed) Sanija rođena 1911. Srpkinja, | ubijena od ustaša 1943. godine u logoru! Jaseno- ! VAC, 24:2007004 Krulj, (Đorđe) Vladimir rođen 1892. Srbin, j | na stada de Ine u OBOTU, USEROVAC ogjijete | Krulj (Milan) Sreten roden 1921, Srbin, ubijen od | ustaša 1941. godine u logoru, Stara Gradiška, U i i I !
DOSLI JAT Kula (Luka) Ljubomir roden 192. Srbin, ubijen od ustasa 1941. godine u Oogoru, Jasenovac, 145601929 Kulas (Luka), Milan roden 1918. Srbin, ubijen od ustaša 19. 1. godine u logoru, Jasenovac, 15560:2939 Kurteš LR{ž}P? Đarđo roflen 1902. Srbin, ubijen od ustaša 1951. godine u logoru, Jasčnovač, 01706 | Laufer (Rafacl) Emilija rođena 1885. Hrvatica,
ubijena od ustaša 1943. godine u logoru, Jaseno- VaICE, 1255321098 Laufer (Salamon) Josip rođen 1834. Hrvat, ubij d EOAS 1) Joe rpaca JU ascnovač, IGIDGGN Ljubenko {$330) Tjjitko rpden 1872. Srbin, ubijen od ustaša 19541. godine u logoru, Jasenovac, 1451051938 Mačoro (Samucl) Lun rođena 1870, Jevrejka, ubijena I Od ustasa 1944, godine u logoru, Jasenovac, 1570137063 | Marašek (/97/P) Hjnko raden 1900. Hrvat, ubijen od i ustasa 1945. godine u logoru, Jascnovač, 1455032927 Maripović (Marko) Uroš rođen 1900. Srbin, ubijen } od ustaša 19453. godine u logoru, Jasenovac, 1(ovašsoci) {- Martjnović (Franjo) Franjo pden 1907; Hrvat, ubijen { od ustaša 1944. godine u logoru, Jasenovac, 1435315005 | Maslo (Saso), Pero rođen 1913, Srbin, ubijen od | ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, ZATCODELI8 Mehić (Omer) Zajko rođen d92, ,.Musliman, ubijen | od ustasa u logoru, Stara Gradiška, rase
i ustasu 1941, godine u logoru, Jasenovi:', yt 235 Mihovilčević (Krsto) Zora rodena 1903. Srpkinja, } ubijena od ustaša 1944. godine u logoru, Jascno- | VAC, 12850) ; = Miličević (;fto) Xjkola rpden 1904. Srbin, ubijen od ustasa 1941, godine u logoru, Jasenovac, 1aSEDLAZSE Milušić (Milan) Ubavka rođena 1926. Srpkinja, ubijena od ustaša 1944. godine u logoru, Jaseno- VaC, SLON _ . m Milušić,( 39) \tjlan rođen 1895. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1244310539
spisak nije potpun
(Ramić (Avdo) Avdo ri
Momčilović (Petar) Rozalija rođena 1911, Trvatica ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno! VAaC, 146912015 .
Papić (Mitar) Dordo rođen 1911. Srbin, ubijen og ustaša 1941. godine u logom, Gradina kod Jase. NOVCA, 13006 bio :e nu e
y x) Roza rođena 1915,, Jevrejka, ubijen:
Ba O AN u logoru, Stara 0130: Arije yena od
3 Avram) Haim rođen 1876. Jevrejin, ubije
h GRKE 1941. godine u Togoru, Jasenovać, osjet Ge
); Josip) Albi rođen 1926. Jevrvjin, ubije
I geta 184. godine u \ogoru; Torbajlava enorkod
Paranos (Stjepan) Staka rođena 18580. Srpkinja ubijen; od ustaša 1945. godine u logoru, Stara Grudiska, 2€5334002 "
Pašić (Mahmut) Mujo rođen 11895. Srbin, ubijen od ustaša 1944. godine u logoru, Stara Gradiška, 15+21423993
Pejanović (Lazo) Drago rođen 1888. Srbin, ubij
Mstaša {631 home u fogoru, Aasenovac, Pa Ju
Perović (Vukašin). Vjera rođena 1940. Srpkinja, ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- VAIC, 1$73011002 . "
Petrić (Đorđe) Jovo roden 1887. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, :12s601p43
Pičeta {{lija) Vaso {94en 1907. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u lozoru, Jascnovac, 1457052975 K
Prljeta (Luko) Đordo roden 1890. Srbin, ubijen od (staža 1941. godine u logoru, Jegovaci stari
Prpic (Bonslav) Miliypi Jen 1906. Hrvat, ubij
ad (poz 1945. godisie u logoru, beretki fem
Puić (Simo) Spasp roden 1906, Srbin, ubijen od ustasa 1951. godine u logoru, Jasenovac, 12570$1022
Radišif (Trifko) Lazar Srbin, ubijen od ustaša 1944. godine u logoru, Stara Gradiska, 11405
Rakonjac (Milisav) Dušan rođen 1925. Srbin, ubijen od ustasa 19453. godine u logoru, Jasenovac, 148591701
en "1911. Musliman, ubijen od ustaša u logoru, Jascnovac, 1457253937
Repović (Vidđak) Jovo roden 1910. Srbin, ubijen od ustasa 1941. godine u logoru, Jasenovac, :stošaa
Romano (Avram) Salamon roden 1901. Jevrejin, ubi- jen od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, TASSOAO } iz
Romano (Mojso Florx rođena 1901, Jevrejka, ubijena od ustaša 1943. godine u Ogoru, Jasenovac, 125504103
Samardžić (Alcksa) Smo roden 1924. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u lovoru, Jasenovac, tasrsova
Savić (Dragoljub) Vasko roden 1924. Srbin, nestao od ustasi u logoru, Jasenovac, 12s-2s10a
Savić (love), Pprazgljub roden 1894. Srbin, ubijen od
ustasa 1941: godine u lovoru, Jasenovač, 1457251039
Slišković (Ivan) laž rođen 1901. Hrvat, umro 1945. EGI line u OgOruU, + asenovac, 1259 062)14
Sorajić (Rji{o) Stanimir rođen 1918. Srbin, ubijen od uslaša 1941. godine u logoru, Jasenovać, 193900-929
Spremo. (Nikola) Jovo roden 1922. Srbin, ubijen od uslasa 1941. godine u logoru, Jasčnovać, ::1000:936
Spremo (Nikola) Nedo rođen 1914. Srbin, ubijen od
x. ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovač, 144960:915
Sapuh (Salih) Safet rođen 1923. Musliman, ubijen od ustaša. 1944: godine u logoru, Stara Gradiška,
_ USSOWu
Šarenac (Y9)9) Mjtar rođen 1895. Srbin, ubijen od
š Sl ste .£O0 ne u logoru, Jasenovac, 13930:5310
ego (x) Stipgpan rođen 1913. Hrvat, ubije tas. se 2943) godine u fogoru. klana (er teJije PARTS
Šepo (Ivan) Stjepan rođen 1913. Hrvat, ubijen od ustaša. 1943. godine u logoru, Stara Gradiška,
Šiljezović {Rpde} Obrad rođen 1900. Srbin. ubijen od
z, (plax 1951. godine u loyoru. Jasenovač, is-ra"s9:9
Šipovac (th Borivoje rađen 1917. Srbin, ubijen od
,, Ustaša 1942. godine u logoru, Jasčnovac, zonu
Škoro (Š€P9) \larko rađen 1906. Srbin, ubijen od
xy ustaša 1951. godine u logoru, Jasćčnovač, 1ssozćes
Šupljeglav (Risto) Branko rođen 1910. Srbin, ubijen
,. od itaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, taot9a
Terzić (Đuro) Mija rođen 1909, Srbin. ubijen od ustasa 1541. godine u JOgoru, Tasenovac, 12019
Tokolj (Mitar) Veljmir roden 1905. Srbin, ubijen od uslasa 1941. godine u logoru, Jašenovać, ;pswsteta
Savezni zavod za statistiku ; Spisak žrtava logora Jasenovac 1941-1945 $63
Trbonja (Osman) Avdo rođen 1913. Musliman, ubijen ad ustaša 1941. gadine u logoru; Jasenovac, 1451913004 Trkulja (Risto) Petar roglen 1904. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1asrozrota Tuco (Kosta), Jovan roden 1917. Srbin, ubijen od ustasa 19 I. godine u logoru, Jasenovac, 1444037019 Turanjanio AI}ista) Savo joden 1901. Srbin, ubijen od ustasa ugode u logoru, Jasenovac, 12s601332 Vidić (Franc) Milan rođen 1896. Slove ije ustava. 1945. godine u logora, Jaama vae, aen od Vučijaković (Muhamed) Eman roden 1922. Musli-
man, ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Ja- SENOVAC, 1a55034059
Vuk (Derviš) Hamid rođen 1927. Musliman), ubijen od ustaša 1943. godine u logoru, Stara Gradiška, 1456047995 = M
Vukoja (Ng{g) Ivan roden 1897. Hrvat, ubijen od Ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac, c72:011992
Vuković (lomo) Tomo rođen 1896. Crnogorac, ncs- tao od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac,
O1XO2 -—- ,
(Mlanin) Lavoslav rođen 1891. Jevrejin, ubijen
ustasa 1944. godine u logoru, Jasenovac, zemašim
Zigmund (Stjepan) Dragica rođena 1921. Hrvatica, ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- VAC, 1879023064 F Te
Zorić (Si Miloš rođen 1909. Srbin, ubijen od ustaša 19. 1. godine u logoru, Jasenovac, 147021593:
=
POTOCI
Dabić (Marke) Simo rođen 1883. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, noxosx19
rođena 1909. Hrvatica, ubijena
Primorac (Ruža) Ruž (9 ine u logoru, Jasenovac, 234
ustaša 1945. go
RAŠKA GORA
. Srbin, ubijen od
Janjić (Lazar) Stojan rođen 19 u logoru, Jasenovac, 1484945044
ustasa 1941. godine
RAŠTANI
Krzman (Simo) Lazo rođen 1900. Srbin, ubijen od ustasa 1941. godine u logoru, Jascnovac, 1455052002 Krzman (Simo) nj kola roden 1912. Musliman, ubijen od ustasa 1941. godine u logoru, Jasenovac, 145556499)
Kunovac (Todor) Jovo. rođen 1917. Musliman, ubijen
od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 1151265%4
RAVNI
Vuković (Jovan) Stanka rodcna 1885. Srpkinja, ubijena od ustaša 1941. godine u logoru, Jaseno- VaC, 1449973005
SOVIĆI
Mijić (Du 9) Andrija roden 1926. Hrvat, ubijen od ustasa f 33. godine u logoru, Jasenovac, 2457020007
Mijić {Đufg} Stjepzn ro
en 1922. Hrvat, ubijen od 3. godine u logoru, Jasenovac, 255705%910
VRAPČIĆI
Antelj (Marko) Dušan raden 1900. Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jascnovac, 1458343019—
Loza (Vaso) Lazo goden 1896. Srbin, ubijen od ustaša 1951. godine u logoru, Jasenovac, 145907405
Vučić š Re učić (Lulja Reto
rođen 1901. Srbin, ubijen od
ustaša 19. ine u logoru, Jasenovac, 54906"
ZIJEMLJE
Čalija {Pa to) Jovo roden 1891. Srbin, ubijen od
čutee 194 . godine u JoBoru, SasenOVaC, ogosnie a aa 104). godine U logoru. Jasenovać, gasna
Lečić (Stevan) Risto rođen 1896. Srbin, ubijen od ustaša 194 . godine u logoru, Jasenovac, 06+7063014
564
Račić (Lazo
Savezni zavod za statistiku : Spisak žrtava logora Jasenovac 19451-1945
Račić (Lazo) Krsto rođen
tak (9). kC Srbin, ubijen cd
1893. odimne u logoru, Jasenović. 004$053910 Miloš roden 1903; Srbin, ubijen od ustaša 1941. godine u logoru, Jasenovac, 00:5053304
Račić (Stevan) Jeremija rođen 1891. Srbin, ubijen od
ustasa 1941. godine u logoru, Jasenovac, 03:906315
spisak nije potpun
Popis 1964. godine
, = MOKRICE
iović ( Bulj 1, 10. Musliman, ubijen glilović (Bolje) Nulegrotn iu, Jasenovac, 1221017041 Beganović (Ahmoj Feha rodena 1927. Hrvatica, 'jznjena od ustaša 1944. godine u logoru, Jaseno- VaC, NIJE . -ranović (Ahmo) Hamdija rođen 1933. Hrvat, ubi- po egei Ka (921! godine u logoru, Jasenovac, MLIN M y Ahmo)"Kaliih rođena 1924. Hrvatica, Weijena Im ustaša 1944. godine u logoru, Jaseno- Beganović (Ahmo) Mehmud rođen 1936. Hrvat, ubi- len od ustaja 1544. godine u logoru, Jasenovac, Beganović-(Omer) Šabarij rođen 1928. Musliman, ubuvn od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Budimović (Paša) Omer roden 1920. Musliman, ubi- zn 0) ustaša 1944. godine u logoru, Stara Gradiska. nama ,
Dedić (1brahum}_ Fata rođena 1935. Muslimanka, ubijena od ustaća 1945. godine u logoru, Jaseno- Vao, 1123017%
Delić (Ibrahim) Hatiđa rođena 1898. Muslimanka, ubijena od ustafa 1945. godine u logoru, Jaseno-
AC, ZLU . a Dedić (Ibrahim) Musa zoden 1932. Musliman, ubijen od ustasa 1945. godine u logoru, Jasenovac, 1291017032 Dedić (Ibrahim) Osman rođen 1930. Musliman. ubi- jen od ustaša 1945, godine u logoru, Jasenovac,
him; Salkg roden 1929. Musliman, ubijen od umasa 1955. godine u logoru, Jasenovac, 1201617636 Dedić (Ibro) Muharem spde 1932. Musliman, ubijen od ustaša 1949. godine u fogoru. aSENOVAC, 129101 7039 Dedić (Salko) Jbrahim rođen 1296. Musliman, ubijen od uttasa 1945. godine u Togonu; Jasenovac. izivicosa NHusić (Ar), Malka, roden 1905, Hrvat, ubijen od
Spaja 1JAL. zodifie u fogoru, Jasenovac, 21291:00 Husec {Ani Sulio goden 1903, Hrvat, ubijen od ustaša
1145. zodine u logoru, Jasenovac, 222%01200%
Husić 'Sulio) Adem rođen 1926. ustava 1941. kodute u lovoru, Jasenovac, 2/29012910 Husić (Suljaj zdem roden 1916. Musliman, ubijen od
detasa 1955. podine u logoru, Jasenovac. 1201017060 Ausić (Satjod Fata zodena 1931. Hrvatica. ubijena od
usta u 1951. vodine u logoru, Jascnovac, 2429012912 Musić (Suljo) Fata rođena 1914. Muslimanka, ubijena od ustata 1945. podine u logoru, Stara Gradiška,
Hrvat, ubijen od
455104 415 Husić (Suljoj Mahmut "roden 1928. Hrvat, ubijen od ustava 1941. zodine u logoru. Jasenovaćč, 212901201 Husić (Suljo) ylahmu! roden 1919. Musliman, ubijen od ustava 1945. podine u logoru, Jasenovac, 1201017061 -Jaranović (Ibro) Besirrođen"19047Musliman, ubijen od ustaša 1945. podine u logoru, Stara Gradiška, TINA SIN ; - t = Kahrić (Kasim) Fata rođena, 1920), Muslimanka, " ubijena od ustaša 1945. podine u logoru, Jaseno- VAaC,, 1201017014
ić (Kasim) Niza rođena, 1941. Muslimank Kaerjena od ustaša 1945" godine u logoru, Jasenice. hrić (Kasim), Safet rođen 1942. Musliman, ubi; C e o ; 1 Kahrjć (Kasiy), Safet zou u logoru, Jasenovac, Izaog Kahrić (Muste) Malka rođena 1906. Muslimanka, ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseng. VaC, 1201017043 24%. ;a Obić (Husijen) Fatima rodena 1884. Srpkinja, ubijena od ustasa 1944. godine u logoru, Stara Gradiška, 9001 1002 . A Obić (Mijo) "Nazifa rođena 1927. Muslimanka, ubijena od ustaša 1944. godine u logoru, Stara Gradiska, 12941103 , Pridorac (Aljaga) Šaban rođen 1902. Musliman, ubi- KedKe 3 Ustaša. 1944. godine u logoru, Stara
Rizvanović (Ahmo) Bajro rođen 1928. Musliman, ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Rizvanović (Ahmo) Kalija rođena 1915. Muslimanka, ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- Vac, 1291017019
Rizvanović (Ahmo) Ramiza" rođena 1924. Musli- manka, ubijena od ustaša 1945. godine u logoru,
asenovac, 1201017024 "G
Rizvanović (Ahuno) Rasim; rođen 1927. Musliman,
ubijen jod ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Rizvanović (Alaga) Ahmo "rođen 1889. Musliman, ubijenj,od ustasa 1945. godine u logoru, Jasenovac.
Rizvanović (Muste) Ahmo rođen 1892. Musliman, 'ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jascnovac,
Rizvanović (Ramoj Haira rođena 1919. Muslimanka, 'ubijena"od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- VUuC, 1201017031
Rizvanović (Ramo) Osman rođen 1936. Musliman, ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac,
Rizvanović- (Ramo) Rasim rođen 1935. Musliman, ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Jasenovac, Suljić ( Dane) k , . Musliman, ubije Suljić, (Pang19 Pat RE TAKE KAGegaVaM ubijen gd Suljig=(Sakko) Meho šoden 1928. Musliman, ubijen x_ Od ustasa 1944. god ne u logoru, Jasenovac, 2435052016 Sarić, (Selim): Bisera! rođena 1930. Muslimanka, ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno- Šarić (Selim) Mefimed tođen 1938. Musli bij arić (Se. Mehmed rođe . Mu . od rstaga 1949. Medo U TOPOTU, Jasenovac. tes Sarić. (Selim)! Rasima rođena 1936. Muslimanka, ubijena:od ustaša 1945. godine u logoru, Jascno- Vac, 12010170$50 Šarić ;(Selim): Senija rođena 1943. Meuslimanka, ubijena od ustaša 1945. godine u logoru, Jaseno-
NASIP
Dumonić (Lazar) Vaso rođen 1914. Srbin, ubijen od ustaša 1944, godine u logoru, Stara Gradiška, I201OISCIĆ
Kolarević (Milutin) Mile rođen 1917. Srbin, ubijen od ustaša 1944, godine u logoru, Stara Gradiška, 1201015003
Pavković (x) Nikola rođen 1900. Srbin, ubijen od ustaša 1944. godine u logoru, Stara Gradiška, U744032023
Špirić (Jovo) Mirko rođen 1942. Srbin, ubijen od ustaša 1944. godine u logoru, Stara Gradiška, 1201015013
Toljagić (Mihajlo) Milan rođen 1882. Srbin, ubijen od ustaša 1945. godine u logoru, Stara Gradiška, 1201015004
168 Savezni zavod za sratlstlku ; Spisak žrtava logora Jasenovac 1941-1945
Toljagić (Milan) Rade rođen 1915. Srbin, ubijen od
ustaša 1945, godine u logoru, Stara Gradiška, 1201015006
Toljagić (Mile) Ljuba rođena 1892. Srpkinja, ubijena
od ustaša 1945. godine u logoru, Stara Gradiška, 1201015005
Toljagić (Rade) Milka rođena 1939. Srpkinja, ubijena
od ustaša 1945. godine u logoru, Stara Gradiška,
Toljagić (Rade) Mirko rođen 1938. Srbin, ubijen od
a ; + Uta 1945. godine u logoru, Stara Gradiška,
Toljagić (Rade) Vojo roden 1943, Srbin, ubijen od
ustaša 1945. godine u logoru, Stara Gradiška,
spisak nije potpun
KONCENTRACIONI LOGORI SMRTI -Jasenovački logor
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
U svrhu političkog pridobijanja Musli- mana u Zagrebu je u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske ot- vorena džamija (ko- ju je ranije namjer- avao da podigne dr Vladko Maček). Tim povodom je 1943. godine = objavljena brošura "Džamija u Zagrebu - u spomen otvaranja", _u kojoj su citirana i kuazži- vanja Ante Pavelića o Muslimanima izr- ečena u raznim pri- likama:
e+e-Muslimani Hrvati nišu samo dio hrvatskog naroda: oni su jedinstvena sastavna srčika hrvatskog naroda. Bosna nije pripojena Hrvatskoj. nego je Bosna Hrvatska, središte i težište hrvatskog naroda i Nezavisne Države Hrvatske.
+ Dogodilo se, da su mi u razgovoru naši ljudi, a i stranci rekli: "Gospodo, vi imate više unutrašnjih pitanja. Vi imate muslimansko pitanje. Država koja ima kolonije, imaju i musliman- sko pitanje. U tim kolonijama ima i naroda muslimanske vjere, koji nisu isla krv i tiela sa narodom u materi zemlji. Muslimanska krv naših mus- limana jeste hrvatska krv. Ona je hrvatske vjere, jer su na našoj zemlji njeni pripadnici hrvatski sinovi.
+ Ne može vjera razdjeljivati ono, što je jedno te isto. Vjera jest izraz poštovanja prema Svevišnjem, Gospodaru svega živog i mrtvog, a mi njegovi stvorovi svi jednaki pred Njim, a kad smo iste krvi, onda smo jed- naki među sobom.
+ Na vas. na Hrvate muslimane, polažem ja, polaže Nezavisna Država Hrvatska veliku nadu, jer ste snažni, vitežki, jer ste u prošlosti dovoljno pokazali svoju snagu i neslomljivost protiv svakoga, koji je htio ili pokušao posegnuti za vašim dubokim svetinjama.
- Ja sam prva slova naučio u mektebu, koja mi je pokazao starac hodža, pred kojim smo u prvom razredu na podu sjedili, tridesetak djece, svi muslimani osim mene!" +
+ Mensur Seferović "Vojska za jedno ljeto" Sarajevo, 1999., str. 143
T Zaike PRERORINC
2175 ARS
k
Poglavnik
29
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
oncentracioni logori bili su sastavni dio državno-političkog sistema uspostavljenog u Kate Državi Hrvatskoj. Proglašena 10. aprila 1941. godine, u trenutku kada je njemačka vojska ulazila u Zagreb, NDH je nastala pod okriljem i neposrednim uticajem Trećeg rajha i fašističke Italije. Organizacija koncentracionih logora u NDH bila je smišljena po uzoru na koncentracione logore u nacističkoj Njemačkoj.
Tokom četiri godine postojanja NDH na vlasti je bio ustaški pokret na čelu sa doktorom Antom Pavelićem. Pokret je osnovan oko 1930-te godine u emigraciji, u Italiji, kao radikalna opozicija tadašnjoj jugoslovenskoj državi, sa ciljem uspostavljanja nezavisne Hrvatske države u njenim povijesnim granicama (uključujući i Bosnu i Hercegovinu)". Država je zamišljena kao stroga diktatura, s kultom vođe nacije koji je nosilac sveukupne i apsolutne vlasti. Njegovana je ideja o Hrvatskoj s "etnički čistim prostorom" a sa ciljem bliskosti s Trećim rajhom. Prihvaćena je i rasna teorija sa radikalnim antisemitizmom. Kako je dolazak pokreta na vlast i opstanak na toj vlasti u potpunosti zavisio o politici Trećeg rajha a u početku i fašističke Italije, Pavelić i njegovi najbliži saradnici bili su podvrgnuti dominaciji i totalnom uticaju tih država. To se najkonkretnije odrazilo i prilikom određivanja granica NDH.1
Osnivanje i rad logora NDH bili su u nadležnosti Ravnateljstva za javni red i sigurnost (RAVSIGUR-a) uspostavljenog zakonskom odredbom od 7. maja 1941. godine radi "uvođenja jedinstvene organizacije i nadzora nad svim policijskim službama u NDH". Za ravnatelja je postavljen Eugen Dido Kvaternik. Uporedo s ovim, nastajao je i zaseban ustaško-policijski aparat. Ustaška nadzorna služba formirana je 16. avgusta 1941. godine, sa zadaćom "pobijati sav onaj možebitni rad koji bi išao na štetu Hrvatske državne nezavisnosti", a na čelu joj je također bio Eugen Dido Kvaternik s titulom ustaški nadzorni povjerenik. Sastojao se od četiri, odnosno pet odjela. Treći odjel, takozvana Ustaška obrana, bio je nadležan za koncentracione logore, njihovu organizaciju, održavanja, osiguranje i postupak prema logorašima. Ustaška nad- zorna služba ukinuta je u januaru 1943. godine, a njene službe ponovo su prešle u nadležnost RAVSIGUR-a. Ovlaštenja za upućivanje u logore Ante Pavelić je 1943. proširio i na zapovjednike vojnih odreda u ugroženim područjima.
Po ugledu na nacističke logore Mauthauzen, Buhenvald, Dahau i druge, Pavelić je preko svog ministra unutrašnjih poslova Andrije Artukovića,2 šefa policije Dida Kvaternika, Maksa
1 Veliki dio hrvatskog primorja, Gorskog kotara, znatan dio Dalmacije (Od Zadra do Splita) istočnog dijela Konavla i Boke Kotorske, te gotovo sve otoke (osim Brača, Hvara i Paga) anektirala je, na temelju Rimskih ugovora, od 18. maja 1941. godine, fašistička Italija koja je već od ranije držala Istru s Rijekom, Zadar, Cres, Lošinj i Lastovo. Hortijeva Mađarska anektirala je Baranju if okupirala Međumurje. Teritoriju NDH činili su preostali dijelovi Hrvatske, teritorije BiH, te Srijema. Demarkaciona linija, kojom je cijeli teritorij Jugoslavije bio podijeljen na njemačkovitalijansko interesno područje prepolovila je i Hrvatsku na dva dijela. Hrvatska južno od ,demai
rkacione linije", pod nadzorom talijanskih okupacionih snaga, bila je podijeljena na tri zone. Prvom zonom nazvana su područja koja je pripojila italija. Drugu zonu (tzv. Demilitarizovanu zonu) činili su svi preostali hrvatski dijelovi Jadranske obale i otoci, te vrlo široko zaleđe
priobalja uključujući Hercegovinu, Dalamtinsku Zagoru, Liku i Gorski kotar. U toj zoni NDH nije mogla držati vojsku ni podizati vojne objekte. Područje sjeverno od druge zone do demarkacione linije nazvano je trećom zonom. Iznad lini- je bilo je područje njemačkog vojnog i političkog uticaja. Do oktobra 1941. godine talijanska vojska preuzela je svu
vojnu i civilnu vlast u drugoj zoni i vojni nadzor u trećoj zoni. (, Koncentracioni logor Jasenovac — Izložba o počecima logorskog sustava, kolovoz 1941 - veljača 1942,
,Spomen-područje Jasenovac, - memorijalni muzej, Jasenovac 2002, str, 3-:11) 2, Poslije sloma Kraljevine Jugoslavije aprila 1941. prije potpisivanja kapitulaci
kao provjereni nacistički i ustaški čovjek vraćen je na dužnost ministra unutrašnjih poslo t ovan je za državnog prabilježnika — čuvara državnog = Ustaški zločini genocida", Beograd, 1988, str. 41-42)
30
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Luburića, Mije Babića i drugih, osnovao prve logore smrti u Slanom na otoku Pagu i u Jadovnom na Velebitu. Logorima je upravljao Mijo Babić, koji je ujedno bio i zamjenik glavnog šefa ustaške policije u Hrvatskoj. Poslije njegove pogibije zamijenio ga je Vjekoslav Luburić Maks, koji je po surovosti i krvološtvu prestigao svog prethodnika.
Logore su obezbjeđivale posebne jedinice koje su se zvale Ustaška obrana. U te jedinice primani su samo oni koji su bili spremni na najgore zločine. Prvi logori na Pagu i u Jadovnom bili su prvi tečajevi i škole koljišta za ustaše, a njihovi glavni profesori bili su bivši ustaški em- igranti.
Logori su osnovani u Staroj Gradišci, Koprivnici (Danica), Sisku, Donjem Miholjcu, Kostajni- ci, Dubici, Tenju kraj Osjeka, Karlovcu, u Kerestincu, Vinkovcima, Virovitici, Kruščici kod Travni- ka, Višegradu, Slavonskoj Požegi, Lepoglavi, Zemunu, Jadovnom i Jasenovcu. Mnogi ovi logori postojali su kratko vrijeme, a neki su trajali duže, od kojih, pojedini najveći, do završetka Drugog svjetskog rata. Svi su oni bili velika mučilišta i grobnice ogromnog broja ljudi, a među njima se posebno ističe logor Jasenovac.
JASENOVAČKI LOGOR
Pored zvaničnog naziva za logor: "Zapovjedništvo sabirnih logora Jasenovac", ustaše i njihovi organi su upotrebljavali i ove nazive: "Koncentracioni logor Jasenovac", "Sabirni logor Jasenovac", =Zbirni logor Jasenovac" i "Sabirni i radni logor Jasenovac". U nazivu dodatak "radni" nije pri- hvaćen pošto se nije radilo ni o kakvom radnom logoru već o koncentracionom logoru smrti u okviru jedinstvenog sistema konc-logora pod komandom UNS-a. Svi oni predstavljaju dio sis- tema logora njemačkog rajha.
Jasenovački logor je predstavljao sistem više logora u čiji sastav su ulazili: logor u Krapju (logor |), Bročice (logor II), Ciglana (logor III), Kožara (logor IV) i Stara Gradiška (logor V).
LOGOR I KRAPJE I LOGOR II BROČICE
Logor u Krapju (logor |) bio je podignut na močvarnim livadama pored šume Gornja Krndija, iza samog sela udaljenog 12 km uzvodno rijekom Savom od Jasenovca prema Sisku. Bio je ograđen žicom s barakama izgrađenim na drvenim stubovima, poput sojenica. Logor u Bročicama (logor II) podignut je u neposrednoj blizini sela, koje se nalazi uz prugu i cestu što veže Novsku s Jasenovcem. Na prostoru veličine 500x500 m ograđenom žicom i osiguranom ustaškim stražar- nicama bile su podignute tri velike barake. Zapovjednik logora | bio je ustaški poručnik Ante Marić, a logora II poručnik Ivan Rako. Radi velikih poplava i nemogućih uvjeta logor | i II preseljeni su između 14. i 16. novembra 1941. godine. Prethodno su mnogi zatočenici pobijeni. Tako je od oko 3000 do 4000 logoraša iz oba logora u logor III Ciglane došlo tek oko 1500 logoraša.
LOGOR III CIGLANA
Preseljenjem dvaju prvih logora i osnivanjem novoga (logor III — Ciglana) lično je rukovodio ustaški satnik (kasnije ustaški pukovnik) Vjekoslav Maks Luburić, koji je početkom jula 1941. bio imenovan "zapovjednikom svih koncentracionih logora u NDH". Logor IIl Ciglana prostirao
31
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
——_
se na površini od oko 2 kilometra, na ledini udaljenoj oko 3 kilometra od mjesta Jasenovac, uz ri. jeku Savu i puta prema Košutarici. Na dijelu toga zemljišta nalazila se Ciglana, a na drugome su bile smještene zatvoreničke barake (6 manjih i 2 veće). Barake su bile drvene, podignute poput sojenica. Logor je u početku bio ograđen žicom a kasnije visokim zidom. Logor III imao je dva zapovjednika: zapovjednika logora i zapovjednika radne službe. Dužnost zapovjednika |9g- gora (prvi je bio zastavnik Jozo Matijević) bila je sigurnosnog karaktera. U njegovoj nadležnosti su bile vojne jedinice. Zapovjednik radne službe imao je znatno veći djelokrug rada. Prvi Zapov- jednik radne službe bio je Ljubo Miloš. Rad u logoru bio je podijeljen na unutrašnji i vanjski rad. Bile su radne grupe lančara (tvornica lanaca), ciglana, pilana i radna grupa ekonomija. Od tog vremena u logor stižu transporti iz cijele NDH.
Nakon donošenja Zakonske odredbe o upućivanju nepoćudnih i pogibeljnih osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore 26. novembra 1941. godine, u logor Jasenovac dolaze dvije vrste zatočenika. Prvoj vrsti pripadaju oni koji su upućivani s urednim odlukama RAVSIGUR-a i u kojima je bilo navedeno vrijeme kazne, najviše do tri godine. Najčešće je mak- simalna kazna od tri godine značila smrt. Drugoj su vrsti pripadali zatočenici koji su stizali u masovnim transportima, bez ikakvih odluka, eventualno s nekim skupnim popisom. Oni su najčešće ubijani.
LOGOR IV KOŽARA
U januaru 1942. godine u samom mjestu Jasenovac osnovan je radni logor IV — Kožara. Sačinjavale su ga zgrade za industrijsku preradu kože sa odgovarajućim radionicama, skladištima i dvjema zgradama za zatočenike. Bio je opasan s više redova bodljikave žice.
LOGOR V STARA GRADIŠKA
Kazniona i zatvor u Staroj Gradišci su se nalazili na lijevoj obali rijeke Save, nizvodno od Jase- novca.
Logor je bio ograđen visokim zidom sa osmatračnicama.
Muški logor je bio smješten u nekoliko zgrada bivše kaznionice. Logoraši su bili odvojeni po nacionalnosti. Najgori uvjeti bili su u "K" objektu, ustvari, u samicama bivše kaznionice u kojima su bili teži politički kažnjenici, Hrvati i Bošnjaci.
Ženski logor se u prvo vrijeme nalazio u Kuli. Bilo je to mračno, vlažno i zapušteno zdanje s 59 velikih ćelija. U početku su sve logorašice bile zajedno, da bi u martu 1942. godine Hrvatice odvojili u nove prostorije tzv. hrvatskog ženskog logora.
Iz Kule se na mala vrata izlazilo na groblje koje je postalo velika klaonica.
Do aprila1945. godine Jasenovački logor će izrasti u najveći izgrađeni logorski kompleks na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske. Bio je to jedini logor koji je djelovao gotovo kroz cijelo vrijeme njenog postojanja, najveći po prostoru koji je zauzimao, po broju logoraša koji su kroz njega prošli i broju žrtava koje su u njemu stradale. Bio Je to jedini logor, u Evropi pod domi- nacijom Trećeg rajha, u kome su se likvidacije vršile bez neposrednog sudjelovanja njemačkih nacista.
32
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
1. Sema organizacije ureda III UNS-a početkom septembra 1941. godine
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA Eugen-Dido Kvaternik
URED III Mijo Babić, ust. satnik Maks Luburić, pov. Gl, u, s. TMSNSTVO UREDA IJI Logor JADOVNO ezić, činovnik j Ljubo 'Miloš, čin. Logor Kruščica Ba Velebitu
Danica Herceg, čin. kod Travnika X Zapovjednik: Organizirao: Mate Mandušić
Maks Luburić por.
Organizirao;
Logor SLANO Osiguranje: Juca Rukavina na Pagu Dijelovi 13 _ pukov. bojne Jurica Frković
vel. župan Stjepan Rubinić šef red, Gospić
Organizirao: Mijo Babić
Zapovjednik: Ivan Devčić Pivac, stk.
Zapovjednik: Stjepan Rubinić_ šef red. Gospić Pudić-Paraliza
Osiguranje:
Osiguranje: Lička bojna
13 bojna
Casnici: Casnici:
Ivan Rako, por. Ivica Brkljačić, Ante Marić, por. poruč. Mate Mandušić, Anton Remenar,
poruč. poruč. —— Mile Barišić Joso Matijević. Zapovjednik: Časnici: poruč , — Juca Rukavina Ile, poruč Ventura Baljak, pukov. zap. 17 sata poruč. Karla, zastav.
zap. 22 sata
Zapovjednik: Ivan Devčić Pivac-satnik
NAPOMENA: Mijo Babić je prvi upravitelj ureda III, poslje njegove smrti došao je Luburić. Za logor Kruščicu nije potpuno sigurno da li je organizirao Luburić ili Babić. Mate Mandušić bio je
časnik logora Slano, odakle je premješten za zapovjednika logora Kruščica.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 16)
33
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
2. Sema organizacije ureda III UNS-a 1941, godine
USTAŠKA NADZORNA SLUŽBA
Eugen-Dido Kvaternik
URED III Maks Luburić, pov. Gl. u. s.
TAJNISTVO UREDA III Ljubo Miloš, čin. Danica Herceg, čin.
ZAPOVJEDNIŠTVO SABIRNIH LOGORA — JASENOVAC Ivica Brkljačić, poruč.
GOSPODARSKI URED KORE RKO INIH Ante Remenar, por. Beneš, nadporučnik Casnici: Joso Matijević, zastavnik
LOGOR II-BROČICE JASENOVAC LOGOR I-KRAPJE Organizirao: Zapovjednik: Organizirao; i i HM Zapovjednik: Maks Luburić Maks Luburić Ante. Marić; Pp. Osiguranje: Š 17 sat Osiguranje: 14 sat 22 sat
Zapovjednik: Zapovjednik straže: SRM Ile, por. 17 sat Mihovil Prpić, vodnik Zapovjednik: Dagen, nadporuč. 17 sat Karla, zastav. 14 sat
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 18)
34
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
3. Sema organizacije ureda III UNS-a sredinom 1942. godine
USTASKA NADZORNA SLUŽBA Eugen-Dido Kvaternik
AEPASNE (MOJSEFIM
URED III PNISIVO Maks Luburić, satnik GOSPODARSKI URED Nade. Tone —|— Skočibušić, nadpor. JASENOVAC | | ĐAKOVO | ST. GRADISKA
Zamjenik Luburića 1 glavni zapovjednik: Ivaca Matković, nadp.
Zapovjednik: Joso Matijević, por. Zapovjednik: od_prolječa nadalje Ivan Rako, por, (sleč. 42) Mate mandušić, p. (velj. 42) Ivica Brkljačić, (ož. 4?) Mile Orešković, poručnik
od IV—42 do jeseni.
Osiguranje: Jedan vod I sati Ust. obran. zdruga
Zapov. sabir. logora: Ivica Brkljačić, nadp. od X—x1 do prolj. 42. Ljubo Miloš, nadpor. od prolj. 42 do leta.
TUJ STO S di)
Opči otsjek:
Opči otsjek: Jozo Stojčić, por.
Branko Slipćević, por. Politički otsjek:
Zap. Radne sl. u logoru
Ciglana: Ja Nikola Gađić, por. Ljubo Miloš, nadpor. a k: od X—41 do prolj. 42. Gospotan. PIROT Hinko Pičili, nadp. Anton Remenar, nadp. Radni otsjek:
Mile Vlaho, nadpor. Simun Buntić, nadp. (blagajnik)
od prolj. nadalje Milovan Pavličević, por. u poče ; Zvonko Korenički, por. oko početka 42 £.
Nemet, poručnik
Zapovjed. log. Ciglana:
ogosa) Matljević, pa | Ekonomije: od prolječa nadalje Miro Majstorović, ndp. Slavko Saak DOE od prolječa nadalje rete, | Gospodarski otsjek: Mime Kajić, por. Stipe Barbarić, por. Bistrica: Osiguranje: Sime Matić, por. 1 bojna ua zd. Pe | Sanitetski_otsjek: Zapov ž B Kovačević, nadporuč. ukovac, vodnik MROVIA GE nadp. Časnici: _ j asn H siguranje: u Mime Pavičević, ndp. Modrić, 2. Josip. udar. Kerr Matković Ljubo, z. III bojna Ust. obr, zd. Duvančle. goručalle Naletelić, z. Mate Sarić, 2. Zapovjednik: An Be poruč. Đerek, z. Sablić, z. Mihaljević, 2. Krešo Majić, nadpor, Staniša. Vasll), ndp Dinko Sakić, z. Mataja Josip, p. Časnici: pp PO ODO U Brzica Petar, 2. le, p. Dane Miloš, p.
Grbešlć, p. Modrić,_p.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 24)
35
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
4. Sema organizacije ureda III UNS-a u toku 1943. godine
RAVSIGUR Dr. Filip Crvenković
IDS SENom
URED III
Stanko Šarac, uprav. Ivan Rajić, zamjen.
TAJNIŠTVO i Branko Slipčević, ndp. Danica Herceg, čin. Nikica Tomas, zastav. Olivieri (djevoj.) čin, Marinka Đal. čin. Putica, zastavnik
| JASENOVAC
Glavni zapovjednik: Marko Pavlović, bojn.
| Logor CIGLANA | | I OBRAN. ZDRUG |
Sam zdrug kao i sve ostale vojne jedinice, te svi ostali časnici,
dočasnici i vojnici
Zapovjednik: Hinko Pičili, stk.
spadali su pod U.O. Zap. radne sl. Hinko Pičili, stk. Osiguranje: Dijelovi I bojne Z I ust. ob. Z. Časnici: Žile Friganović, z. Zapovjednik:
Držislav Renđeo, p.
Maričić, zastavnik | Milovan Pavličević,
Mihovil Prpić, ndp.
nadpor. Mihić, nadporučnik Đerek, zastavnik
€ Ekonomije: Se Ilija, z. Mlaka, Jablanac.
jević, zast. zZ jednik:
Hiršberger Nikola, z. PA. a dene
Mihić, nadpor.,
Osiguranje:
Miško Sanković, vod. III bojna I UOZ.
Stanko Markotić — Ante Sarac, vodnik | Nikica Miličević — ——— Ivan Markić Zapovjednik: Dragan Gašparević, v, Stjepan Bosak, nadp.
Dočasnici: |
Zrinušić.
GOSPODARSKI URED
Ured III bio je snjim u vezi, ali je isti spadao pod UO.
ST. GRADISKA
Zapovjednik:
Zapovjednik rad. otsjeka Tihomir Kordić, poruč.
Opči otsjek: Jozo Stojčić, poruč.
Gospodarski otsjek;: Petrio, poruč. Trolić, zastav.
Blagajna: Stipe Sarić, činov,
Sigurnosna služba: enan, poručnik Gagro, zastavnik
Casnici: Zvonko Lipovac, sik-pop.
Dočasnici: Jozo Vuković, vodnik Mirko Runjaš vodnik Ivan Vasilj, vodnik
Stjepan Bosak, ndp.
SŠ a
Lajčo Neorčić, dvnk,
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 27)
36
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
5. Sema organizacije ustaške obrane u toku 1944. godine
PAVELIĆ
ZAPOVJEDNIŠTVO U. O
Zapovjednik: Luburić pukov.
Pobočništvo: Ivica Matković, ppuk. Renđeo Držislav, ndp. Dinko Šakić, ndp. Nada Tomas, čin. Zorica Filipović, čin.
URED III Upravitelj: Jakov Đal, ppuk. Zamjenik: Ivan Rajić, boj.
Osoblje:
Branko Slipčević, stk, Nikola Tomas, zastav.
GOSPODARSKI URED
Upravitelj: Milivoj Vlaho, puk.
Vojno zapovjedništvo: Zapovjednik:
Gigić Ferdo, bojnik Casnici:
Vilko Butorac, stk. Teklić, pop-stk. Čurio, zastavnik
Zamjenik: Jakov Barbarić, boj.
Osoblje:
Mate Tomas, boj. Božičević, nadpor. Seleši, nadporuč. Slavko Metlaš, zast. Viktor Klečina, čin. Parađik, čin.
Evica Rickijević, čin. Fridl (žena), čin. Parađik (djev.), čin. Božičević (djev.), čin.
Putica, zastavnik Danica Herceg, čin. Marinka Đal, čin. Olivieri (djevoj.), čin.
Brzi sklop: Zapovjednik: Milovan Pavličević, boj. Časnici:
Joža Črček, nadpor. Pudić — ,,Paraliza", sat. Mišetić Nikola, poruč.
Blagajna:
Zlatko Stegnar, boj. Ivica Brkljačić, boj. Ivan Pavlović, boj.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 29)
37
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru u F
IE potreda wC Čada. Dastoeez3 9 S. SME: !
Typej sa ya mm MEET IE š Č u 0 14
Jasenovac, naselje na ušću Željeznički magacin koji je služio kao prihvatna Une u Savu stanica za jasenovačke logoraše
Koncentracioni logor Jasenovac bio je opasan žicom, zidom, nasipom, obalom Save, zidanim bunkerima i visokim osmatračnicama s mitraljeskim gnijezdima
Prve barake u Jasenovačkom logoru podignute su u jesen 1941. godine
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 21)
38
Južni ulaz u koncentracioni logor Stara Gradiška Pogled u krug logora Stara Gradiška sa crkvom koja je srušena u toku rata
Austro-ugarsku tvrđavu u Staroj Gradišci ustaše su pretvorile u zloglasni logor - mučilište ljudi, žena i djece
(A. Miletić, n.d; knj. 1; Beograd, 1986; str. 26)
39
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Kula smrti - Stara Gradiška (ABiH)
Ćelije i paviljon u logoru Stara Gradiška (ABiH)
40
PERE I SOJ Nu ——— — Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
SUDSKI SISTEM U SLUŽBI ZLOČINA
Da bi masovnom teroru i masakru dale nekakvu formalno-pravnu osnovu, čim su došli na vlast, ustaše su počeli donositi razne propise, zakone. Svi ti zakoni i propisi imali su za cilj oza- konjenje zločina.
Već 17. aprila 1941. godine izlazi "Zakonska odredba za obranu naroda i države", koja je bila osnova svim ostalim propisima. Na temelju nje je organiziran masovni zločin. Slijede propisi o vanrednim sudovima po hitnom postupku koji su bili sastavljeni od tri osobe i koji su mogli donositi samo smrtne kazne. Ove akte o vanrednim i prijekim sudovima dopunjavaju pro- pisi "Zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti", "Zakonska odredba o državljanstvu"; "Zakonska odredba o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda". Izdana je "Zakonska odredba o prije- lazu s jedne vjere na drugu", čak i "Naredba o zabrani zaposlenja ženskih osoba u nearijevskim kućanstvima", zatim "Naredba o promjeni židovskih prezimena i o izjednačavanju židova i o ozna- čavanju židova i židovskih tvrtki", "Odredba o prikrivanju židovskog imetka", "Naredba o prijavlji- vanju srbijanaca", "Zakonska odredba o zabrani ćirilice", "Zakonska odredba o prijekim i pokre- tnim prijekim sudovima", "Zakonska odredba o upućivanju nepoćudnih i pogibeljnih osoba na prisilan boravak u sabirne i radne logore". Ta zakonska odredba je donesena 25. novembra 1941. godine.
Tako se ustalio režim strahovlade "Ustaške nadzorne službe" i njezinog zapovjednika koji je veliki broj ljudi lišio života, a njihove familije zavio u crno.
Otići u Jasenovac značilo je biti predan na milost i nemilost ustaškim koljačima, značilo je otići u mučeničku smrt. Ustaše su u Jasenovački logor poslale građane koje je trebalo likvidi- rati, jer su im bili nepoćudni "iz raznih, vjerskih, nacionalnih ili političkih razloga".
Zakona za teror i zločine bilo je napretek. Međutim, ustašama ti zakoni nisu trebali, sve je to bilo proforma za javnost i stvaranje iluzije kod neupućenih da se sve radi po zakonu.
Sudski sistem u NDH bio je prava lakrdija, jer je to bio sistem masovnog uništenja ljudi.
Pavelić 10. juna 1941. propisuje zakonsku dopunu o prijekim sudovima po kojoj svako zbog slušanja "... vijesti krugovalnih postaja sa sjedištem u državama koje su u neprijateljstvu sa NDH ili s kojom od velesila OSI" ili zbog neprijavljenog stanara u roku od tri dana može biti stavljen pod prijeki sud. Vremenskih kazni kod "pokretnih prijekih sudova" nije bilo. Za te su- dove postojala je samo jedna kazna — smrt.
Pavelić je osnovao 34 prijeka, pokretna i vanredna suda. Svi ti sudovi proizilazili su iz ="Zakonske odredbe za obranu naroda i države".
Pravosudni sistem NDH je služio zločincima kao paravan za ostvarivanje fašističkih ciljeva: uništavanje naroda i građana, među kojima i znatan broj Hrvata i Bošnjaka.
TRANSPORTI ZA LOGOR JASENOVAC
Iz depeša koje je upućivala Ustaška župska redarstvena oblast Sarajeva Ravnateljstvu za javni red i sigurnost u Zagrebu, djelimično se vidi kako je teklo organiziranje transporta sa uhapšenim građanima Sarajeva, Što je bilo slično i u drugim gradovima. Iz tih depeša se, pored ostalog, može zaključiti i koliko je ljudi u prosjeku išlo u jednom transportu i u kojem razmaku su organizirali, zatim o kojim se kategorijama građana radilo, u koje su logore upućivani itd. U jednoj takvoj depeši, od 14. oktobra 1941. godine stoji da je upućen u Jasenovac transport od 399 lica i da se radi "na prikupljanju novog kontigenta". Već sutradan, 15. oktobra, u novoj
41
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
depeši je stajalo da je otpremljeno 300 Jevreja u logor Jasenovac. Obezbjeđenje transporta kaže se u ovoj depeši, vrši 28 oružnika i 10 njemačkih vojnika.
"Već od sredine 1942. godine, u transportima koji su išli od Sarajeva prema logoru, nije više bilo Jevreja. | Srba je bilo sve manje, ali su na red sve više dolazili Bošnjaci i Hrvati, od kojih su uglavnom sastavljani posljednji transporti".3 Slična je bila sudbina transporta koji su išli i iz drugih mjesta.
Pred istražnim organima jedan od komandanata logora u Jasenovcu, Ljubo Miloš je, između ostalog, rekao: "... procedura kod likvidacije bila je takva da kada bi pojedini transporti stizali u Jasenovac, isti bi bili prebacivani u vagonima na kolosjek koji se nalazio u samom logoru, te su u vagonima ostajali do samog polaska na likvidaciju. Likvidacije su se u većini slučajeva vršile noću a sjećam se da se u nekoliko navrata likvidacija vršila i u toku dana u grupama od 100 do 300 zatočenika, a možda čak i više. Priliv zatočenika po transportima u početku je bio rjeđi, tj. prosječno jedanput nedjeljno a kasnije, od početka proljeća 1942. kada su počele sti- zati veće grupe, taj prosjek je učestao, tj. na dva ili tri puta nedjeljno a bilo je slučajeva kada su transporti znali stizati i po nekoliko dana uzastopce. Svi ovi transporti koje sada spominjem stizali su bez odluke što znači da su svi zatočenici odmah odvođeni na likvidaciju. Ukupan broj likvidiranih zatočenika u logoru Jasenovac "Ciglana" s okolicom, kako za moje vrijeme, a tako i za cijelo postojanja logora Jasenovac, ne bih mogao reći niti ja niti itko drugi jer transporti koji su upućivani na likvidaciju nisu nigdje ni u kojem slučaju zavođeni u knjige ili tome slično, a s namjerom da se ne bi znalo koliko je ljudi likvidirano. U svakom slučaju taj broj je ogroman i upravo nepojmljiv... ".4
MUČENJE I UBIJANJE U LOGORU
O metodi mučenja i ubijanja u logoru najjasnije govori Anketna komisija za utvrđivanje rat- nih zločina, koja je 18. maja 1945. obišla logor Jasenovac. U službenom zapisniku, između os- talog, stoji: €...da zločini počinjeni u po zlu čuvenom logoru Jasenovcu jednom od najzloglasni- jih mučilišta i klanja zatočenika ne samo u našoj zemlji nego uopće u Evropi, po svojoj aktivnos- ti, po načinu i perverznosti izvršenja, po broju i opsegu nadilaze sve Što i najbujnija fantazija može zapamtiti. Okrutnost pokazuje karakteristiku najdivljijeg sadističkog iživljavanja, pa doista samo psihopatološki elementi mogu da objasne sve ono morenje glađu i žeđu zatočenika u posebnim ćelijama krletkama, zabijanje čavala pod nokte, rezanje živog mesa, a zatim solenje rana, upotrebljavanje vagine kao pepeljare za cigarete i otpatke... spaljivanje živih ljudi u pećima za pečenje cigle, odrezivanje spolnih uda, bacanje djece u zrak i dočekivanje na ba- jonete, lomljenje kostiju, vješanje, davljenje u Savi itd...,5
Ustaše su ubijali u početku pojedinačno, a zatim u grupama, pa onda masovno po neko- liko stotina pa i hiljada u jednom danu ili noći, što je karakteristično za Jasenovac. U početku su strijeljali pištoljem ili mašinkom, a kasnije su to zamijenili tupim predmetima (drveni malje- vi, željezne šipke, sjekire itd.). U tom arsenalu oružja krvnici su tražili ono čime je najlakše i na- jpraktičnije pobiti za kratko vrijeme što više ljudi.
Fra Miroslav Filipović — Majstorović, zvani Satana, izjavio Je 1945. godine u Zagrebu, pred Zemaljskom komisijom za utvrđivanje ratnih zločina, o tome sljedeće: "U Jasenovcu sam bio kao
3 , Sarajevo u revoluciji", tom 4, Sarajevo, 1981. str. 493. 4 Milan Basta , Rat je završen sedam dana kasnije", Zagreb, 19 76., str. 133. S Citirano iz knjige Otpor u žicama", Beograd, 1969, str. 33.
42
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
ustaški časnik i upravitelj logora od konca lipnja 1942. godine do kraja listopada 1942. godine. Priznajem da sam lično kod javnih strijeljanja ubio oko 100 zatočenika logora Stara Gradiška. Isto tako priznajem da su se za vrijeme moga upraviteljstva u logoru vršila masovna ubijanja u Gradini... U Gradini se ubijalo maljem, i to tako da bi žrtva morala sići u iskopanu jamu, našto je slijedio udarac maljem u glavu odstraga. Osim toga se ubijalo strijeljanjem i klanjem. Kada su se vršile likvidacije žena i djevojaka u Gradini, znam da su se nad njima vršila silovanja. Za moje vrijeme, po mom računu, likvidirano je u logoru Jasenovac 20 do 30 hiljada zatočenika. "$
Najvjerodostojniju sliku o stradanju u Jasenovcu su u svojim iskazima dali zatočenici. Svjedok Finci Jakob izjavio je sljedeće: "Ja sam radio kao grobar u logorskom groblju samo 10 dana. Kroz to sam vrijeme pokopao lješine bez glave, bez ruku, sa razmrskanom glavom, sa istrgnutim prstima na rukama i nogama, sa čavlima zabodenim u grudi, sa obrezanim spolnim udima, lješine iznakažene, modre i crne od udaraca. Prepoznao sam i lješine petorice grobara koje su ustaše dotukle".
Svjedok Kosina Franjo naveo je u svom iskazu: Pred Božić 1944. godine, i to jedne ned- jelje, vidio sam kako je oko 11 sati tjerano oko 40 golih žena i djece iz logora na Granik, gdje im je Luburić nožem presjekao vrat, a Prpić rasporio trbuh te ih bacili u Savu. Vidio sam dru- gom zgodom, kada je vješano 35 zatočenika, a među njima i jedna žena, koja je imala u logoru četvoro male djece. Djeca su prilikom njenog vješanja plakala za njom i hvatala joj se za sukn- ju, ali je Picili jednu 6-godišnju djevojčicu udario nogom tako snažno, da joj je pukla lubanja".
Ovakvih i sličnih zločina je bio veliki broj a to se najbolje vidi iz izjava logoraša. Međutim, i sami zločinci su se hvalili sa veličinom zločina i brojem ubijenih. "Dne 9. oktobra 1942. prire- dio je Luburić u Jasenovcu svečanost, te je ustašama podijelio zlatne i srebrene medalje, koje im je Pavelić namijenio kao nagradu "za zasluge". Na tom je banketu Luburić, pijan kao i ostali njegovi "dužnosnici", održao govor i prema iskazu jednog svjedoka rekao doslovno ovo: "... | tako smo vam mi u ovoj godini ovdje u Jasenovcu poklali više ljudi nego Osmanlijsko carstvo za cijelo vrijeme boravka Turaka u Evropi".
6 , Sarajevo u revoluciji", tom 4., Sarajevo, 1981. str. 497. 7 Z.K.H. za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača ,Zločini u logoru Jasenovac", str, 25. 8 Z,K.H. za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača , Zločini u logoru Jasenovac" ,str. 32.
43
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
FAKSIMIL DIJELA ZAPISNIKA ZEMALJSKE KOMISIJE ZA UTVRĐIVANJE RATNIH ZLOČINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAČA (ZKUZ) 1944. - 1947.
IV.Jagsenovac
Iz Sospića prebačeni su krajem avgusta 1941.zatocenioi za Jagenovace"alo kasnije došli su u Jasenovac j jos zatočonici iz Koprivnice i Kruščice.Prvi zatočenici oni,koji su u Jasonovac 3t1gl11 iz Gospića,u logoru još nisu našli njata.uko 15 dana spavali su pod vBžirim nebon,na močvarnon zemljištak i dobivali avega jedanput dnevno malo rijetke čorbe od repe ili graha bez nasti i hljeba.Kagsnije tok su postavili jednu baraku za zatočenike u veličini 6 x 20 metara.U nju je bilo strpano oko 800 zatoocenika.0 prililtama u Jagenovcu pigano je ve$ toliko da nije potrebno upuštati se u datalje.,Ilustracljae radi neka navedemo samo nekoliko najtipičnijih prinjera.
Zatočenici u logoru uopšte nisu amatranioljudima 1li
Živim stvorenjima.Svyaki posljednji ustaša nogso_ je da udija zatočenika a da nikome ne odgovara za to.Stoga se je vrlo često dogadjalo,da su se ustaše u logoru vježbhli u gadjanju i da su za metu uzinali zato- čenike.Desilo je je na pre Dr.Zecu,da je,kad je išao logoron da ukaže ljekarsku pomoć nekom zatočeniku, zaprastao g ooližnjek prozora barake zapovjednistva logora mitraljez i pored dr.,Zeca pao je na zemlju mr- tav zatocenik.Kad se je dr,Zeoc okrenuo,vidio je da s brozora vježda poznati krvolok fratar Filipović-kajstorović u gadjanju mitraljezom i traži žrtve. .
Kapacitet jasenovačkog logora iznosio. je najviše 34000 - 4.000 zatočenika.Kroz logor je medđjtbim od septembra 1941.dđo0 kraja aprila 1945.prošlo nsjmanje 800.000 ljudi,koji su svi pobijeni,.Dogad ja- 1o se je,da Eitavi transporti,koji su ponekada brojili po vise stotina 1 judi,žens i djece,uopšte nisu ulaziji u logor,već zu odmah prebacivani preko Save u srodđinu,tamo ubijani maljevima i zatrpavani,Zimi,kađa us- tase uslijed velikih snijegova nisu mogli da kopaju jame za murtvace, ubijali su ih na Graniku na obali Save i bacali u vođdu.Ubijali su ih na taj način,da su šžrivama nožen rasporili trvduh i udarali ia mrljevima u glava, BR ponekad jos Žive ogocali u vodu.ronekad su opet Žrtve spaljivagj li u velikiupećima Ciglane ili Keramire, U ove su peći često becani zi-
vi ljudi, jer ustase nisulakigil da ih poubijs ju -= a dešavalo se je,
da su ustase htjeli ustanoviti kapacitet tih peći ako ih lože ljudima mjesto obićalim gorivou, pa su stoga epelili viče udarcem samo omamljenih zatočenica. Od lječeva su kemičari - kao što je to dr,Zecu pričao,kas- nije poginuli,ing.Yaead Midsić pravili gapun,a od usirene krvi žrtava pravljen je zivotinjski ugalj,koji je kamije dostavljan u bojnaicu i kojim su onća ljekari lijecili orijevna osoljenja zatočenika.
TIremlaćivenja ,mrovarenja 1 uvijenja zatočenika bila gu svakodđuovna pojava.satočenici su vodjeni na radove na nasipa,koji je trebao čuvati logor od poplava rijeke Save.Na posao su,gladni 1 umorni, ponekad po blatu do koljena,uorali ići trčećim korakom.ko god je posrnuo bio je bdpvijen."%a gsamone nasipu radili su pod najtežim ualovjima,.Ako je nGkLO gsauo za tren oka utao da se odnorij,ustaga-nadzornik počeo bi ga odnan mlaziti.Vrio česvo su ljući sako ubijani i jednostavno pačeni u nasip,koji je sagradjen na gtotvinama zatočenuičkih lješeva.,5 vanjskih Bu radova uopbte — bilo to s nasipa,sječu urva ili glično,- zatočenici vracani redovno desgsetkovani,
U avrhu zaatrašivoaja zatočenika u logoru su vrlo često sazivani t zv."nsstupi".5atočenici su obilno pra veđe sakupljani na jedno mjesto u četverokautu.U gredinu toga četverokuta dovodjeni su zažnjenie Žicoun vezanih ruku. bkaredđjeno im je,da legnu potrvuškie 1 on- da ga ne očigkled svin ostalih poubijavi metkom u potiljesk.Ponekađa su međjutiz zatočenici pozivani iz četverokuta i onda noževica kagajlje- ni i klani.io je ustačkiun kvljačica priredjivolo tako s adističko za- dovoljetvo,da su od oduševljenja ponekad s uživanjue pili krv svojih Ertavayili ovlizivsli krvave noževe.
Kadu il ovakva mučenja nisu višu mogla da nađrašž sa zimi 1942/43 zatvorili u Žicu unatar logora - U R.EV.Iouot III Go nekoliko storins ratočenika,uskratili ia avaku hranu i vođu,s na vraća toga logora ILI C retvnuli tablu u nutpiuvu "Zjeguvac".0Vih nekoliko stotina ljudi skapuvalo je OG gludl,sakon S do 10 dana t1 zatočaedici izvezusljeni oj gladi,okupljali su se oku drugova,koji su unirali, i
) = Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
Kada je jedan od ujih iszdahnuo,rezali gu komade njegovog tijela bacali in na vatru i juli.ja vrijeme tih ulafavh prizora uslački su dužnodgni- ci dolazili do zičnt ograde i cerekali se od zadovoljstva u ovom po- vanpitenon uživanju,
G DreZecu je jednom ispridao poliupijen ugraga,ao je provoše l1s noči postigao svoj rekord i ubio 1.152 žrtve- 1 tnpšio od ljekara injekciju umnfija, jer su ga kako je tvrdio progonila llca povlijenih,
L Ša ubijanje su zatočenici Često odvodjeni u povorkama na Gradinu.da čelu povorce išao je odred uutašu pjsvajući 1 noseći
naljeve,iza"njih su bili ua surt'" odredjeni zatođenici,a povorkru gu zavrđavali opet ustaše.
I ako to već dovoljno prikazuje sve užane koji su se '
dešavgli u Jasenovou i kojima su bili ayakodnevno izloženi zatocenio1l, navegoceno ilustracije radđi,još 1-2 tipična prlajera za prilike koje su vladale u Jasenovcu. . E "ako je već više puta u ponenato,bila je maročita -za- pravo glavna-osovina ustaških koljača u Jasenoyou gadizam,koji se je ispoljakmao na razne načine. Tako ge Je na predešgavalo,de su došle ikrom- pozicije od 50—- do GI vagona novih zatošeniža blizu logora.Ž/atočenike su kasnije istroali,skinuli im odijela- to je Uvidlo uvljer prvo,jer se ni jeđan zatočenik sije smio zapopati drukčije osim posve go-a onda ih vezsli po grupama tako,da je svako morao metnuti ruke na rajena svome prethoeniku, nuke su nu vezgne ispoj vrata prethodnika užetom i čitava je grupo onda Opet opasana užetom.Ustašo su onda uzeli krampe lopate,motike 1 slično,te počeli tu,užetom opasanu grupu od 2009 đo 5O00_1lica udarati 1 potiskivati do unaprijed pripremljene jame.Kađ je čitava grupa zala u jemu,nstsše su ju dotukli,Jednoz je prilikon vidio svjedok Uroš HMiletić,ksko su ustaški oficiri skupili grupu od 20 ćo 30 mlađdića,skinuli ibh,povezali gve u hrpu a onde se zaletili krampana i lopatame i tukli negretnike po Glavama đa gu od njih dosg- 1ovno otpadeli komadi glava i možđa,dok nisu vili dotučeni., ) I_ samo još jeđan primjer da navećeno.Freživjell avjedok Ieišor Peti priče, kako je jednog dana došlo S ustaga u zgradu za dezinfekciju 1 to u strojarnicu, BIJja su bili parni kotlovi.Medđju tim ustašam bio je poznati koljac, neki Hercegovac Markotić.Ti su uStaše cekali,dea doju na red đa se kupaju 1 jeđan od"njih je predđložio da si skrate vrijeme čekenja kartenjem,. 0rgi su prišstali,samo je jedan pitao, eđdje su im novbi za kartenje.Ndeko drugi od njih pokazao je kegu koju je nosio gobdom i rekao:" Evo novara" — i odmah istregao sadržinu - a to sa bile sane ljvdske oči.Bile su joč gotovo poave sviježe, Septembra 1944.doveđena je u Jasenova grupa od oko 200 dobro obučenih Jevrejki,za koje ge je pričalo, dđa su ce od ustaških progons sakrile u Stenjevac,all su tano pronadjene 1 otprenljene u Jasenovac. One su odmah nac on dolaska opljačkane do gola i pobijena,
YV. Stara Gradiška
Logor Stara Gradiška bio je filijala Jasenovca, osnovana u bivšoj kaznioni,.,Sve Što emo naveli za Jagenovac,važi u glavnom i = Za Gradišku, pošto gu upravljaci bili i u jednom i u drugom logoru isti,a nad avima bio je vrhovni šef i koljač Maks Luburić ma svojim pomoćniocima Žratrom Pilipoviđen-Malatozovićem Djubom Mloseum,ka tkovićen Matijevićem,Ficillijeu i ostalima.Glad,premžaćivanja, pojedinačna i magovna ubijatva bila au_i u tom logoru svakodnevna pojava.U Građišol je osim toga postojao job $.zv."Flavi Podrum",u kome su ljudi kasap- Mjaeni na (komađe i onda nocu vdvodjeni i zapokavani,postojela je "Xula' zgrađa,u koju su ljudi natrpani tako,da nisu mogli gotovo ni atajati, a onda su vratia zalvorena i zatocenici ostavljeni dok nisu stojedi pomrli od Bglzdi.U Kuli je postojale i Zasne komora,u kojoj su plinom ubljani zatočenicij,naročito žene i djeca.Medju njima gu'blle i jevrej- ke ga djecom koje su ju Gradisku dovšdene iz Djakova.U toj je komori jednom prilikomjodjefiom ubijeno 800 žena i djece, U Gradišci je Pilipow{ vić-IKajatorović jeddom prilikom aam ubio 55 zatočenika na očigled ostalih tvrdeći,da su "htjeli bježati".Žrtve au podacane na. kola i odvežene du rake i ako neki jos nisu bili mrtvi,pa su čak molili da ih ubiju. Ustaše gu ih i pored toga jo8B žive bacili u jamu i zatrpali,.
ABiH, ZKUZ, 1944. - 1947.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru i _ I =
U "lančari" i mehaničarskoj radionici Jasenovačkog logora iskovani su stokovi okova i "bukagija" za "nepoćudne" logoraše (ABiH)
Malj kojim su ustaše ubijali svoje žrtve Ubijen maljem (ABiH) (ABiH)
46
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru.
Ubijeni zatočenici u logoru Jasenovac (ABiH)
47
Ubijeni zatočenici na obali Save (ABiH)
-
Familija ubijenih traži njhove posmrtne ostatke (ABiH)
48
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Familija Sarić iz Sarajeva kojoj su ustaše objesili tri sina Ragiba, Edhema i Kasima, a kćer Šefiku ubili u Jasenovcu (ABiH)
Dženaza žrtvama Maksa Luburića, Sarajevo, april 1945. (ABiH)
KAZIVANJE PREŽIVJELIH ZATOČENIKA LOGORA JASENOVAC
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
KAZIVANJE ZATOČENIKA FAHRUDINA FAHRIJE AJANOVIĆA: USTASKI LOGOR JASENOVAC I ULOGA DINKA ŠAKIĆA"!
"Prvo bih dao nekoliko napomena o samom logoru koji je postojao u Drugom svjetskom ratu od 1941. do 1945. godine, a onda, u svjetlu tih događaja, o ličnosti Dinka Šakića koga sam lično poznavao. Na inicijativu Dide Kvaternika, šefa Usta- ške nadzorne službe u NDH, odmah u početku nastanka ove države, aprila 1941. godine, počeli su se organizirati ustaški konc-logori. U najtješ- njoj vezi sa Antom Pavelićem, sa ustaškim emi- grantom Mijom Babićem, organizirao je prve kon- centracione logore, a kada je Babić poginuo u jed- noj bici s partizanima, Kvaternik je nastavio orga- niziranje logora sa, također, jednim istaknutim usta- škim emigrantom, Vjekoslavom Maksom Luburi- ćem. U oktobru 1941. godine osnovan je logor Jasenovac. Organizirao ga je lično Ljubo Miloš, rođak Luburića. Miloš je bio i prvi zapovjednik tog logora Jasenovca. Svi dotadašnji logori, a bilo ih je veći broj, petnestak, jedan po jedan su se ga- sili. I na kraju su ostavili samo koncentracioni logor u Jasenovcu i Staroj Gradišci, a od 1943. i kazniona Lepoglava pretvorena je u koncentracioni logor. Svi su ovi logori bili pod tzv. ustaškom obranom, naravno, pod komandom Luburića. Ustaše su organizirale konc-logore uglavnom sa ciljem uništenja svih ljudi koji su mogli makar i potencijalno biti protiv njihove vlasti. Nije se radilo ni o kakvoj privremenoj internaciji ljudi, nego baš sa ciljem njihovog uništenja. Prvo su pod udar došli Jevreji koje su oni, po instrukci- ji svojih gospodara, njemačkih nacista, nastojali da iskorijene ne štedeći ni njihovu djecu u koli- jevci. U Jasenovcu su, nažalost, skončali i naši sarajevski Jevreji, njih nekoliko hiljada. Pored Jevreja koji su srazmjerno njihovom broju najviše stradali, stradali su i Romi. Sto se tiče Srba, oni su, zaista, u onom apsolutnom smislu najviše i najmasovnije stradali u Jasenovcu, ali ne onoliko kao što poneki, rekao bih, šovinisti tvrde. Posebno bih se zadržao na stradanju Hrvata i muslimana — Bošnjaka. Istina je da su pripadnici ovih naroda ubijani u Jasenovcu kao antifašisti. Ali to je samo dio istine. Ja sam svjedok da su Hrvati ali oni iz Hrvatske, manje iz Bosne, a pogotovo muslimani — Bošnjaci, također, u vrlo velikom broju stradali, a da mnogi od njih nisu imali pojma o komunistima i komunizmu, što im se inače imputiralo. Jednostavno su ubijani zbog nekih manjih sitnih usluga za pokret otpora. Zanimljivo je da su muslimani eviden- tirani, čak i ubijani kao Hrvati, a muslimana nije ni bilo jer su tretirani kao Hrvati. Međutim, do- voljno je pogledati knjigu o Jasenovcu sa tri velika toma historičara Antuna Miletića, koja je najveća knjiga koja je do sada napisana o Jasenovcu | najargumentiranija. On imenom ) + menom spominje na stotine muslimana. To je veoma zanimljivo. Ja imam tu knjigu i ne bih _ pošto mi je posvetio. Međutim, on je koristio arhivske materijale samo banjalučke, zagrebačke,
Ajanović Fahrija
————— = =——— +— +.—— 7} 3} ii " = 2. 2 = PEI = 1 Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca Sarajevo, 03. april 1999. godine (video zapis se čuva u arhivi Vijeća).
53
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru F
intelektualaca i Fahrudin Fahrija Ajanović, bivši zatočenik Jasenovačkog logora. Slikano u velikoj sali Doma Armije, 03. aprila 1999. godine
dio mostarske, bez sarajevske oblasti, odakle je najviše muslimana poslato u logore. Ja sam ga pitao: "Pa šta je to ?", kaže on da nije mogao doći do te arhivske građe, koja je, navodno, uništena. Nakon Drugog svjetskog rata, u periodu od '45. godine održano je jako malo savjeto- vanja, simpozija, okruglih stolova i drugih skupova na temu o ustaškim logorima, posebno o lo- goru Jasenovac. Pored domaćih naučnika i historičara, na ovim skupovima su, po pravilu, učestvovali i historičari i drugi eksperti iz inozemstva. Ali nikada se u potpunosti, objektivno i do kraja nije sagledala ova problematika ustaških kone-logora. Uvijek su bile prisutne neke kra- jnosti. Neki su veličali i preuveličavali, a drugi minimizirali i potpuno negirali zločine u Jasenovcu. Nije problem jesu li se tamo vršili zločini. Uvijek je bio nekako problem ko je tamo ubijan, ko je ubijao i koliko je ubijeno pripadnika pojedinih naroda. Bile su različite tvrdnje, di- jametralno različite o broju ubijenih u logoru Jasenovac. Srpski historičari iznose neutemeljenu cifru o 700 000, koja se poslije Drugog svjetskog rata stalno ponavljala a uvećali su je i čak na milion. S druge strane, katolička reakcija, uvjetno rečeno, i pojedinci koji su pisali o Jaseno- vcu sve su umanjili i potpuno negirali zločin. Najčešće se pisalo i govorilo o Jasenovcu neprin- cipijelno, neargumentirano, rekao bih, nenaučno unoseći u ta pitanja mnogo subjektivnog. Imajući u vidu te krajnosti, ja ću pokušati da vam ispričam šta sam ja doživio i vidio u Jasenovcu. U Jasenovcu sam bio preko 12 mjeseci i to od sredine 1942. do sredine 1943. go- dine, kada sam prebačen u logor Stara Gradiška a zatim u Lepoglavu, gdje sam nakon 28 mjeseci provedenih u ova tri najteža logora uspio pobjeći. Ovdje bih spomenuo da su u četvero-
54
= aman ___ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
godišnjem postojanju logora Jasenovac bila i razdoblja najmasovnijih likvidacija ljudi. Nisu ljudi uvijek ubijani sa istim intezitetom. Doživljavali smo različite tretmane i to od masovnih ubijan- ja, svakodnevno iz dana u dan, do dozvole da igramo nogomet, da igramo lopte. Bilo je i takvih perioda u 1943. godini. Iz literature sam znao nešto o logorima prije nego što sam došao u Jasenovac. Očekivao sam da ću se tamo i ja susresti sa prisilnim radom, sa glađu, sa maltre- tiranjem i tako dalje. Na moje zaprepaštenje, po dolasku u logor brzo sam se uvjerio da su tamo ljudi dovođeni sa isključivim ciljem ubijanja. Dakle, sve je bilo osuđeno na smrt samo se čekalo na red, svoj red. Kad sam došao, krajem avgusta 1942. godine, ja sam sa grupom od oko 150 ljudi iz grada Sarajeva i okoline doživio prvi šok. Odmah je dvije trećine te grupe lik- vidirano. Dvije trećine te naše sarajevske grupe je pobijeno. Sjećam se da su tu izdvojeni za likvidaciju Alija Hodžić po kome se ovaj naš "Alhos" zove, tipografski radnik Fejzić Akif, Đokić sa Romanije, Abdulah Mahmutagić rođen u Maglaju, Ferid Frenjo radnik željezničke radionice i još dosta ljudi čija imena ili sam zaboravio ili nisam ni znao. U ovoj grupi od tri četvrtine ubi- jenih je bilo pripadnika svih nacionalnosti. Imao sam sreću da odmah u startu ne budem ubi- jen, a najvažnije je bilo da u momentu dolaska ne budeš ubijen jer kasnije su se pružale šanse da pobjegneš, da se ode u Njemačku, da budeš zamijenjen za zarobljene njemačke i ustaške oficire i slično. Ja sam kao stolar, a to će biti kasnije presudno da se sačuvam, da ne budem ubijen, određen za stolarske poslove. Raspoređen sam u odjeljenje "3C", to je, ustvari, bio logor u logoru. U jednom uglu logora pod vedrim nebom ustaše su napravile logor sa visoko i gusto isprepletenom žicom i tako ograđen. Jelo se malo skuhane nemasne i neslane repe ili kupusa, a bila je gozba kad bi nekada crknutog konja zaklali, to se dešavalo nekoliko puta. Dakle, ljudi su smrtno izgladnjivani, ali ustašama nije bilo stalo ni do našeg rada niti da preživimo, jer stalno su u "3C" jedni dolazili a ovi izgladnjeli odvođeni skelom preko Save na drugu stranu, gdje su sjekirama i maljevima pobijeni. Kada su u pitanju zločini Dinka Šakića, ja kažem zločini, to ja tvrdim iako sud nije dao posljednju riječ, nije mu presudio. On je teški zločinac. Ako se bude njegov zločin dokazivao putem svjedoka proces će propasti i neće se zločini Šakića osuditi. Ja sam na ovo upozorio pomoćnika direktora Američkog instituta za mir kad je kod mene bio. Onje, molim vas, upućen iz Amerike da na prostoru bivše Jugoslavije sku- plja podatke. Ja sam uz pomoć prevodioca dva sata sa njim razgovarao. Rekao sam mu ako se bude išlo linijom dokazivanja putem svjedoka, slabo će se dokazati zločin. Ja moram objasniti neke okolnosti koje su vladale u NDH a vezano za Jasenovac i za Šakića. Krajem 1941. i početkom 1942. godine u okolini Banja Luke ustaše su izvršile jedan težak zločin, pobili su dosta srpskog življa među kojima je bilo i djece. Pošto je u zločinu učestvovao i kapelan samostana Petričevac fra Filipović, ugledni muslimani u Banja Luci su energično zatražili od Nijemaca da se on kazni. Ustaše su pod pritiskom, tobože, zatvorili i odveli ga u zatvor u Zagreb, na Savsku cestu. Kad je taj zločin malo pao u zaborav, jednog dana njemu dolazi Luburić i kaže mu, ti se od danas ne zoveš Filipović, ti ćeš se zvati Majstorović. Otpusti ga iz zatvora, odvede u Jasenovac i postavi ga, ništa manje, za pomoćnika Ivice Matkovića, tada za- povjednika logora Jasenovac. on je, Majstorović, dobio specijalni zadatak i ja ću o tome poseb- no govoriti. Ma Po mom dolasku u "3C" radio sam nekoliko dana na nasipu. To je bio jedan od najtežih bili Miško Jeftić, jedan mladić iz Sarajeva, Naim Tokić i dr. Jednog Boro Malić, i mene je kao stolara sa drugom dvojicom stolara i dvo- eko Save i dao nam zadatak da adaptiramo dvije napuštene srpske kuće koje su služile kao ustaške barake. Tamo je spavalo oko 12 do 14 ustaša. Radeći na tim barakama tokom septembra i tokom polovice oktobra mi smo svjedoci najvećih užasa. Dolazile su mase iz svih krajeva NDH i mi smo gledali kako se te mase žena, djece talasaju
poslova. Tamo su sa mnom dana je došao ustaša, neki jicom zidara odveo skelom pr
55
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru F kao rijeka, idu preko Save, pored nas i nestajale su te mase u šumarcima Donje Gradine. Ništa mi još ne znamo. Primijetili smo jednu grupu ljudi crne puti, krupni, jaki, ugojeni. Nisu ustaše. Ne znamo šta rade, Jedan od njih povjeri se nekom Obradu Dokoviću, stolaru, koji je bio u našoj radnoj grupi i kaže, mi smo grobari. Mi kopamo grobnice S do 10 i više metara duge i dva metra široke, jedan i po do dva metra duboke i, ovaj, kaže on, narod šlo vi vidite da prolazi, što ovih dana vidate, sve to ustaše pobiju sa sjekirama i maljevima, a onda mi onaj fizički dio posla obavljamo, skidamo ih, nekada ne skidamo. Slažemo a onda posipamo krečom i zatrpavamo. To su radili onih 12 do 14 ustaša za koje smo kasnije saznali da su iz zapadne Hercegovine. Primijetili smo da onaj Majstorović najneposrednije rukovodi sa ovom grupom. On im je bio starješina i nadzirao zločine. Zašto vam ja to govorim. Zato što se tu viđao i Sakić. A, evo vam i još jednog podatka da je to istina. U Sarajevu živi Salem Resulović, sada je, nažalost, u staračkom domu. Mentalno je potpuno priseban. On je također sa mnom bio u ovoj grupi i doživljavao sve to. Prije nego što ćemo mi biti raspoređeni na rad adaptacije ovih kuća u Gradini on je sa jednom grupom ljudi sa Kozare, Like, Korduna, Banije odveden jednu noć. Mislili smo da je ubijen. Jednog dana na naše iznenađenje dolazi Salem u "3C". To je za nas bilo kao da je došao sa onog Svije- ta. On je šutio, nije ništa govorio. Dugo, dugo nije ništa govorio, a onda se meni jednom povjerio i rekao: Sjećaš se ti one noći kada sam ja odveden, na skeli su prozivali naša imena i prezime- na. Kad je prozvao ime Resulović, prišao je ustaša Kapetanović, izdvojio me na stranu i pitao šta je tebi (pomenuo je ime nekog Bošnjaka muslimana), Salem je rekao rođak, on je njega izdvojio, vratio ga u logorski zatvor i, naravno, nakon nekoliko dana vratio u "3C". Te noći sa Majstorovićem i drugim koljačima bio je i Šakić. On je bio na dužnosti tada u Staroj Gradišci ali je često dolazio u Jasenovac. U oktobru mjesecu 1942. godine, izvan logora je procurila vijest o zločinima u Jasenovcu i ustaše su premjestile Majstorovića iz Jasenovca u Staru Gradišku. Prestali su masovni zločini. Sve do kraja logora i u Jasenovcu i u Gradišci i u Lepoglavi bilo je pojedinačnih pa i grupnih ubijanja ali se nikada više nije ponovilo ono masovno ubijanje sa izuzetkom što je jedna veća grupa ljudi u onom poznatom proboju 1945. nastradala. Logoraši su pokušali proboj i od 1100 samo se 57 uspjelo probiti. Kada je u pitanju Šakić, moram objasniti neke činjenice. U prvoj polovini 1942. godine Josip Matijević zvani Mataja, rodom iz Bosanske Krupe, je likvidirao logor Đakovo, oko 3000 jevrejskih žena i djece je taj Mataja pobio. Tada je na dužnosti bio i ustaški dužnosnik Dinko Šakić... Šakić je nakon likvidiranja Đakova prešao u Staru Gradišku i početkom 1943. godine on je potpuno prešao u Jasenovac. Za vrijeme dok je on bio zapovjednik 1944. godine u Jasenovcu u julu mjesecu uhapšeno je 20-tak logoraša koji su optuženi da su imali vezu sa partizanima u okolini Jasenovca. Istragom nad tim ljudima u logorskom zatvoru rukovodio je lično Šakić. Prije nego što će biti obješeni oni su toliko mučeni da su ih morali nosi- ti od zatvora do vješala. U julu 1944. kad je on bio zapovjednik logora obješeno je 20 logoraša. Tom prilikom imao je privilegiju da bude strijeljan pod vješalima, Mijo Borković ljekar, koji će kas- nije biti proglašen za narodnog heroja. Pošto je on svojevremeno liječio ustaše, on je imao tu čast da bude strijeljan. Strijeljao ga je Šakić. Bilo je tu Jevreja, Srba, Bošnjaka, Hrvata. Znam da su tada obješeni Remzija Rebac električarski radnik, rodom iz Mostara, inače doveden iz Zenice, Avdo Resulović ovog Salema Resulovića, koji je bio student medicine i tako dalje. Odmah iza toga pokušao je pobjeći jedan logoraš Jevrej i za odmazdu Šakić je izdvojio i likvidirao 20 Jevreja. U Mostaru je tokom 1942. godine uhapšena Brkić Fatima. Kažu da je to bila divna žena, ljekar. Ustaše su je nakon mučenja u ustaškom zatvoru iz Mostara doveli u Staru Gradišku. Ona je us- pjela da proturi jedno pismo u kome je pisala kako su nad njom primijenjene inkvizitorske metode. Tukli su je, kada je padala u nesvijest, polijevali su je vodom, dovodili u svijest i ponovo nastavl- jali sa tučom. U jednom trenutku, tako ona piše, skinuli su je nagu, zamotali u jednu krpu i obje- sili na čiviluku. U tom mučenju Fatime Brkić učestvovali su Ljubo Miloš i Dinko Šakić. To pismo je
56
= SIDE — Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Fatima nekom vezom proturila vani i njega su ilegalci slali kao letak na razna mjesta. Šakićevi se zločini mogu sagledati kroz ove događaje gdje je on ponegdje bio i centralna ličnost.
Ja sam često poslije rata doživljavao neprijatnosti, nesporazume pa i sukobe sa pojedinim ljudima vezano za Jasenovac. Meni su kao pripadniku bošnjačkog naroda, a jednom ubijeđenom kosmopolitu, ljudske nevolje, nedaće, stradanja uvijek teško padale. Meni se nije sviđalo, nisam podnosio kada ljudi nešto izmišljaju o Jasenovcu. Jasenovac je mjesto velike tuge i bola i takva su stradanja bila da nije imalo potrebe da se o njemu išta dodaje ili oduzima. Smetalo mi je kada ljudi nešto izmišljaju i govore što nije. Recimo, meni je u sjećanju ostao jedan Lukić koji je pisao o stradanju djece na Kozari. On je mene uvjeravao kako je među ustašama bilo dosta muslimana, ustaških oficira i podoficira. Ja znam naprijed pomenutog Ahmeta Kapetanovića i jednog vodnika Alagu, koji je bio poslovođa na logorskoj pilani. Ja se više ni jednog muslimana ne sjećam. Meni su smetale takve lažne tvrdnje. Ili, naprimjer, srpsko- crnogorski historičar Bulajić tvrdi da je u Jasenovcu ubijeno milion ljudi, milion Srba. A vi ste čuli za Nisima Albaharija iz Sarajeva koji je sa mnom bio u vrlo bliskim odnosima. Često smo vodili razgovore o Jasenovcu. Njemu je ubijeno 191 što bližeg što daljeg roda. On meni kaže, Fahrija, meni je ova cifra od 700 000 problematična. Nisim nije bio historičar ali je bio veoma obrazovan čovjek. Imao je u vidu da je mnogo Srba pobjeglo u Srbiju, da su neki otišli u parti- zane, jedan dio u četnike... Ili, naprimjer, gospodin Tuđman, on je drastično smanjio cifru ubi- jenih a onda ustvrdi jednu neosnovanu stvar kako je, tobože, najviše stradalo Hrvata. | na kraju, generatori ovog zadnjeg rata, genocida i zločina nad Bošnjacima, ustvari su najčešće očevi i djedovi koji su sa mnom tamo bili (u logoru). Da su imalo povukli iskustva iz Jasenovca, da su imalo oslušnuli te pouke i poruke Jasenovca, ja tako mislim, možda bi se zamislili prije nego što bi ono učinili sa Bošnjacima u Prijedoru, Zvorniku, Foči i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini. "
Pitanja publike - (pitanja čita predsjednik Vijeća prof.dr. Atif Purivatra)
Pitanje: "Ko je uništio 1945. godine tragove jasenovačkih logora a ko sada uništava ?"
Odgovor gospodina Ajanovića: "Tvrdilo se da je najviše doprinio Andrija Hebrang da se unište tragovi, kako znate i posljednja cigla je tamo uklonjena. Ja sam odmah neposredno posli- je završetka rata tamo dolazio i vidio svijet kako raznosi materijal. Sve je značajno uklonjeno. To se veže za ime Andrije Hebranga. Vi znate da je on imao neka svoja viđenja o zapostavljenos- ti Hrvata, nepravde prema Hrvatima i tako."
Pitanje: "Tvrdi se da su Jevreji, Srbi i Cigani u Jasenovcu stradali na genocidnoj osnovi a da je nad Bošnjacima vršen teror."
Odgovor gospodina Ajanovića: "Ja sam rekao šta mislim o tome. Ubijen je neki, vjerujte mi Salko, Meho, Huso, Suljo iz okoline Banja Luke koji pojma nije imao o komunizmu, antifašizmu i sl. Naišli partizani i on je dao neki prilog. Dao im malo žita, koju paru i oni (ustaše) su njega Ubili ili je umro u logoru. U logoru Jasenovac i Stara Gradiška harao je masovno tifus. Od te bolesti umrlo je hiljade i hiljade logoraša."
57
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
KAZIVANJE ZATOČENIKA SALEMA RESULOVIĆA SNIMLJENO NA VIDEO KASETI
Jedno popodne, oko četiri, rekli su da kreće- mo, dali su nam po jedan hljeb. Tramvaj je vukao vagon jer i tramvaji su bili uskotračni, kao tada- šnja uskotračna željeznica. Tako da su oni vagon a Kojim ćemo mi biti transportovani do Bosanskog I Broda dovezli pred Vijećnicu, tu su nas strpali u taj vagon, bilo nas je oko 30, zakatančili, i pod stražom prevezeni smo do željezničke stanice. Vagon su prikopčali na noćni voz i tim vozom smo | otpremljeni do Bosanskog Broda. U Bosanskom Brodu morali smo da pređemo u drugi teretni va- gon i u pet smo stigli u Jasenovac. Dan je bio kišan, izašli smo iz vagona. Tu su nas prestrojili agenti 4 koji su nas sprovodili i predali su nas sa papirima | ustašama koji su nas potjerali po jednom blat- d nom putu uz Savu prema logoru. Uz put su gledali da li neko ima prsten ili štogod i naređivali da to skinemo. Ja nisam imao ništa. Sa nama je bilo i ne- koliko Jevreja, koji su imali poneku dragocjenost koju im policija nije bila oduzela. | te ustaše što su nas sprovodile govorile su, predajte to nama svakako će vam to sve oduzeti. Kada su im zatočenici predali ono što su imali, počeli su nas bjesomučno tući. Stigli smo u logor, tamo smo bili postrojeni. Izašao je neki oficir, ćelav, imao je neki čin ali se ja tada nisam razumio u činove. Primio je papire od ovog ustaše koji nas je sprovodio i prozivao jednog po jednog. Kako bi ko bio prozvan, udario bi ga, nekoga ne bi udario i raspoređivao bi ga govoreći "3B", "3C", +3B", "3C". Prozvao je mene, pogledao papir i kaže, a, ti si bio čarkar. Ja šutim, ne znam šta je čarkar. Kasnije sam saznao da je to običan vojnik, redov. Aha, kaže, bio si u partizanima i borio se protiv svoje države. | udari mi jedan šamar, kaže "3B". Kada smo bili raspoređeni i kada je bilo gotovo, onda su ove koji su za "3C" uputili u jednom pravcu a nas zatvorili u jednu šupu. U toj šupi nađemo četvericu vezanih ljudi. To je bio 6. avgust 1942. godine. Jednog od tih vezanih ljudi pitamo, što ćete vi ovdje, kaže, mi smo pokušali da bježimo i uhvatili su nas. Pao je mrak, mi smo legli na nekakav, k'o šodor, ugalj. Bilo je dosta loše. Otvorili su vrata, Za- sjala je jedna lampa, pojavio se isti onaj oficir, ćelavi, a ustvari to je bio čuveni koljač Fra Filipović, inače u Jasenovcu poznat kao Majstorović koji je u to vrijeme bio komandant logora. Otvorili su vrata i pitali ko je sposoban za rad neka izlazi. Mi smo izašli i oni su nas odveli u jednu šupu dugačku, a ustvari to je bila ciglana i to su ciglanske šupe u kojima smo našli naše sa kojima smo zajedno došli i koji su bili raspoređeni za "3C", a šupa je bila puna odijela i mi smo legli na ta odijela ne razmišljajući otkud ta odijela tu, a ustvari to su bila odijela od onih koji su pobijeni prije našeg dolaska. Ogromna količina tekstila je bila. Tu smo prenoćili. Sutra izjutra su nas izveli, opet je došao onaj Majstorović, donijeli su jedan panj i dosta bukagija i okovali su nas. Svako je dobio bukagiju. | poveli su nas kroz logor. A kako je malo prije padala kiša, put se raskaljao, blato do zla vraga, i lanac se vukao između nogu po blatu, zapinjao za
Salem Resulović
58
_———_
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
kamenje, granje i slično, i mi smo padali ničice u ono blato. Prošli smo pored baraka i doveli su nas u jedan prostor ograđen žicom. I tu su nas uveli. Jedno 15 do 20 ljudi je ležalo u blatu, otekli, noge otećene. Neki od njih su imali lance, drugi nisu, ali su se ovi lanci urezali u ono meso na nogama, kako su noge bile strašno otečene. Poluživi, bilo je i mrtvih. Mi ih pitamo, a gdje su drugi zatočenici. Ah, kažu, ima ovdje 3000, oni su tamo na radu, na nasipu, večeras će doći. Kasnije su došla kola odnosno više kola, natovarili su ove polumrtve i mrtve i otišli. Redari nam kažu, oni što su još živi bit' će pobijeni i pobacat će ih u Savu ili zakopati tamo negdje u Gradini. U logoru "3C" bila je jedna nastrešnica i veliki kazan u kojem se peče rakija i tu se spremao nekakav ručak. Puši se i dimi na sve strane. Čitav prostor oko žice koji je dosta veliki imao je također nastrešnice. A da bi čovjek ušao u te nastrešnice morao se sageti. Nije bilo ograde, puhalo je sa svih strana. Negdje oko sedam sati zasvirala je sirena i nakon 15 do 20 minuta čuo se zveket lanaca. Otvorila su se vrata prema zapadu, kroz ta vrata je ušla jedna masa ljudi, a na čelu te velike kolone koja se vraćala sa rada sa nasipa, bilo je oko 300 možda i 400 ljudi okovanih kao i mi. Oni idu i pjevaju. Što li oni ljudi pjevaju pobogu brate a velika većina njih je izgledala potpuno iscrpljeno kao aveti. | onda smo kasnije saznali, već sutradan, kada smo i mi krenuli raditi da ovi lančari takozvani, koji idu na čelu na rad i sa rada, a za njima ide 3000 ljudi koji nisu okovani, moraju da pjevaju. Kada su stigli počela je da se dijeli večera, ustvari to je bila rijetka, rijetka supa od kukuruznog brašna. I ja sam to dobio, a pošto nisam imao porciju onda sam morao čekati da neko pojede pa da meni da. I čim se to završilo odmah su ljudi koji su bili blizu nastrešnice zauzeli mjesta ispod, a većina preko 2000 su legli pod vedrim nebom na blato. Ja sam se naslonio na stub koji drži nastrešnicu i tako zaspao. To mi je bila prva provedena noć u logoru. Sutra ujutro u pet sati, počela je vika, dreka. Ustaj, ustaj, ustaj. Zatočenici su ustali, opet s onim porcijama pred kazane. Opet su dobili tako nekakvu supu od rijetkog kukuruznog brašna. Postrojavanje i pokret prije šest, u šest je počinjao rad. Vidjeli smo kako ovi lančari koji su došli prije nas, pantlikom ili drugom vrpcom po sredini vežu lance i spajaju sa kaišom tako da se lanci ne vuku po zemlji. | mi smo našli nekakvu kanapu, svezali za kaiš i to nam je olakšalo rad. Došli smo na nasip, rasporedili su nas da lopatama punimo civare zemljom. Ustvari, vršili smo regulaciju Save koja je znala strašno poplavljati. Rađen je veliki nasip solidno građen. Mi smo tu radili jedan sahat kad naiđe jedan u civilu sa šeširom, nosi motku, i jedan ustaša s njim i on kaže tom ustaši, evo vidiš, ovo su moje Sara- jlije. Aha, odgovori ustaša. To je bio već 7. avgust. Skidaj, kaže košulje. Skinuti smo košulje, bili smo bijeli k'o sir. I pustili su nas taj dan da tako strašno izgorimo od Sunca, da smo imali plikove i rane po tijelu. Niko nije smio ni da dodirne tijelo. I onako pečeni došli smo u logor. Sutradan nisu tražili da skidamo košulju ali su nam svakom po 10 batina dali. Opet onaj isti u civilu i nadzornik ustaša. Nadzornik je naredio da onaj u civilu sa batinom udari svakoga po 10 puta. Imao sam utisak da se taj čovjek trudi da ne udari prejako. Ali svejedno, boljelo je. I tako se završio drugi dan u logoru. Četvrti ili peti dan kada smo se vratili navečer u logor sa rada, postrojili su nas prije nego što su podijelili iz kazana splačine i počeli iz stroja da biraju, a bi- rali su one koji najlošije izgledaju. I oko 500 ili GOO je odabrano i njih su odveli. Oni koji su u logoru bili 15 dana, mjesec dana, rekoše nam, ali svakako na uho, da će oni tu noć biti poubi- jani. Kada ih pobiju znači da će sutra ili prekosutra stići nova grupa zatočenika. I ta postroja- vanja su nazivali "nastup" i ja sam na tim nastupima stajao ko zna Koliko puta. A, jedne večeri opet su postrojili i počeli da prozivaju po mjestima i kažu oni koji su iz Bosanske Gradiške i Bosanskog Novog neka istupe. | u tom trenutku jedan ustaški podoficir kaže, aha, ovo su Sarajlije, tjerajte i njih. A njemu priđe jedan u civilu, a to je bio ustaški agent koji je kažnjen, nešto je pogriješio ali nije tretiran kao zatočenik nego je bio povlašten. I kaže, nemojte moje Sarajlije, ostavi ih i tako mi ostadosmo tu. | to se tako ponavljalo, bili su česti "nastupi". Logor
59
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
se brzo punio i brzo praznio. Jedno jutro ja nisam više išao na rad nego sam bio određen da oko nastrešnice pletem jedan pleter, kako bi se nastrešnica zatvorila pošto je dolazila jesen. To ustaše nisu radili radi nas, oni su to radili radi toga što je kasnije trebala da dođe jedna međunarodna komisija pa je bilo potrebno da se ostavi dobar utisak o uslovima u logoru. | vidim ja mog brata Avdu, pitam ga, odakle ti tu. Kaže, ja sam uhapšen ima 10 dana, otkrili su organizaciju kojoj sam ja pripadao. Tu smo se mi izgrlili i napričali jer ga ja nisam vidio od od- laska u partizane. Strašno mi je bilo žao što su i njega doveli. On je bio jedan nježan i miran dječko, najbolji đak svoje gimnazije, izuzetno talentovan, svirao je violinu, govorio nekoliko jezi- ka, najbolji matematičar u svim gimnazijama sarajevskim. Izuzetno, kažem, talentovan dječko i strašno mi je bilo žao kada sam ga vidio tu jer sam znao kao stariji zatočenik od njega ko god je doveden u Jasenovac, doveden je da bude ubijen. Pa i on ne može izvući živu glavu. Eto tako smo se Avdo i ja sreli u Jasenovcu. U ono vrijeme kad je Avdo došao skinuli su lance sa zatočenika među kojima sam bio i ja. Tih dana Avdo je radio na nasipu a ja nisam išao na van- jski rad jer kao što sam rekao radio sam na pletari oko nastrešnica. Jedno jutro mi logoraši rekoše da je u logor stigao Kapetanović, ja mu ime ne znam, bio je iz Hercegovine. | neko je njemu preporučio Avdu, rekao mu je da je on bolničar. Ustvari, Avdo je studirao medicinu. | Kapetanović je njega iz "3C" premjestio u logorsku bolnicu, gdje su uslovi rada bili daleko bolji nego što su bili u "3C". Tako da je Avdo izašao iz ove žice i ja ga jedno vrijeme nisam mogao vidjeti pošto mi iz "3C" nismo mogli izlaziti izvan žice gdje su bile barake u kojima su bili smješteni kvalifikovani radnici koji su radili u raznim radionicama u logoru Jasenovac. A u l0- goru je bilo dosta radionica koje su služile ustašama za njihove potrebe. Inače, pored ciglane tu je bila jedna tvornica neke metalne opreme i tvornica lanaca. Tu su se pravili lanci i za nas koji smo bili okovani. Jesen se polahko bližila i nasip koji se gradio trebalo je završiti. Ustaše su tražile da se to radi što brže i uradi do kraja jeseni. U to ime, jedno veče kada smo došli sa rada, došao je jedan ustaša i jedan ustaški agent sa jednim spiskom i počeli su da prozivaju. Među njima prozvali su i mene, izašao sam. Skupilo nas se jedno 15-ak, nije bilo više sa tog spiska. I kad sam pogledao to su bili svi oni koji su kada smo tek stigli u logor bili određeni u =3B", To je bila ona grupa koja se odvojila od onih koji su otišli u "3C". U međuvremenu, pošto sam već bio logoraš sa stažom od dva mjeseca saznao sam da se ta grupa zove "bunar" i ko u nju dospije taj živ ne izlazi. | nas su poveli, doveli su nas na obalu Save i skelom smo prešli na drugu stranu i došli u jedno selo čiji su stanovnici pobijeni ili su pobjegli iz njega. Kuće su bile čitave. I tu u selu ponovo su počeli da prozivaju a sa njima je stajao i Kapetanović. I kada su mene prozvali, on mi priđe i pita kako se to prezivaš. Ja rekoh Resulović, a ime, pita on, rekoh Salih. On me pogleda, kaže, a Šta je tebi Zajim, Zajim Resulović. Rekoh, on je moj amidža. On priđe do jednog drugog ustaše, nešto mu reče a ovaj klimnu glavom. I Kapetanović mene ponovo vrati u logor. Ovi koji su ostali, tu su noć bili ubijeni. Ustvari, pravilo bi bilo da oni zatočenici koji su došli sa kvalifikacijom pogibeljni po NDH, među njima sam bio i ja, budu ubi- jeni onog dana kad stignu, međutim, eto, nas kada smo došli nisu odmah ubili nego su nas ostavili jedno vrijeme da radimo vjerovatno zato što je taj dan kada smo mi stigli bila velika kiša. Oni nisu po tom blatu htjeli da idu u Gradinu i da nas ubiju. Pretpostavljam da je to mogao biti razlog da su odgodili naše ubistvo. Bila je jesen, još je bilo toplo. Jednog dana došao je nadzornik logora "3C", to je bio Safet Filipović, inače logoraš, veoma dobar čovjek. Ustvari, on je vodio unutrašnju logorsku upravu za "3C" gdje su zatočenici radili. Pitao je ima li tu zidara, ima li neki stolar. A u logoru su se ljudi javljali na razne poslove misleći da će im biti lakše ili da će moći pobjeći iz logora. Ja sam se javio kao zidar, javio se Fahrija kao stolar, on i jest bio stolar po struci, onda još jedan Jevrej, ne znam kako se zvao isto kao stolar i jedan Srbin, on je bio iz sela Jarne. Poveli su nas do logorske kapije na izlazu. Tu nas je preuzeo jedan ustaša,
60
—— Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
poveo nas na skelu koj da ćemo mi popravljati stranu u selu. Jedna j Cigana, njih 20-tak. Po prije sam imao priliku
a vodi do Gradine i prevezli smo se na bosansku stranu, Rekli su nam dvije kuće i to su prve dvije kuće kada se izade sa skele na bosansku e trebala da posluži za jednu grupu ustaša, a druga za jednu grupu pisali smo šta treba da se radi, ja sam naručio kreč, pijesak, alat, jer da vidim kako se Spravlja malter i to smo sve poručili i nas su vratili u logor. Rekli su da će sutra ujutro doći po nas neko od ovih ustaša da nas prate na posao. Sutra smo došli na posao i ja sam počeo da obijam malter u toj prvoj kući i pomalo sam kuckao, nisam puno ni žurio i razmišljao sam šta ću sada kada obijem malter, ja ne znam malterisati. Ispričao sam to Fahriji Ajanoviću koga sam upoznao u logoru "3C".
logor mjesec dana. Mi smo se nekako zbližili i imali smo povjere Fahrija, znaš šta ćeš ti.
Došao je poslije mene u nja jedan u drugog. Kaže Pošto je kuća trošna ima puno posla, potraži ti još jednog ili dvojicu zi- dara i to će te spasiti. Isto poslijepodne ja to kažem Jurčeviću, ustaši zaduženom za obnovu kuća i on mi odobri da povedem još zatočenika zidara. Tu večer nađem ja dvojicu zidara, jedan je bio neki Nikola iz nekog sela kod Beočina, a drugi je bio iz Šida. Rekao sam im da ćemo po- laziti u šest sati i da će im tamo biti dobro. Istovremeno tamo je stizao kazan hrane puno kvalitetnije, bilo je i mesa. Rekao sam im, vi ima samo da radite a moja je briga za sve drugo. Ja ću vam biti pretpostavljeni, ja ću se brinuti za materijal i ostalo a vi ćete da radite. Kažem im pomalo ćemo raditi, niko nas i ne tjera da prebrzo radimo niti nas ko nadzire, kako mi to radimo. Ovdje je sve otvoreno, nema tu ni žice ni prepreka, ima tih desetak ustaša. Ali ja i Fahrija smo odavde treći dan primijetili da oni cigani svako jutro sa jednim stražarom ili dvoji- com odlaze tamo negdje iz sela prema Prosari a Prosara je jedna, kako bih rekao, padina Kozare, Podkozarje, ustvari. Odlaze, cijeli dan su tamo i navečer se vraćaju. Ja i Fahrija smo drugi-treći dan primijetili da na skeli koja može primiti 150 zatočenika ustaše prevoze više od 300 zatočenika i u blizini nas u jednoj kući, kasnije smo saznali da je to kuća seljaka Pere Bukića, tu bi ove koje su doveli vezivali četvericu po četvericu, prvo ruke na leđima žicom, a onda opet žicom gore u laktovima. I kada je to bilo gotovo oni bi tu kolonu potjerali i kolona bi nestajala tamo u šipražju, šumi koja je bila nešto dalje od ovog sela. Tada je nama postalo Jasno da oni cigani koje smo mi zatekli kopaju tamo grobnice za zatočenike koji se u to vrijeme veoma često prevoze ovamo i to je bilo skoro svaki dan. Jednog dana, jedan od starijih cigana iz te grupe, koja se nazivala grupa "D", u povjerenju, kada su se vratili sa rada, dok smo mi čekali da nas odvedu u logor, rekao je Fahriji da oni tamo kopaju rupe širine 4 metra, dubine 4 metra i dužine po 20, 25 metara. Bile su to ogromne grobnice. To sam ja imao kasnije pri- liku da vidim, to se i sada može vidjeti u Jasenovcu. Inače, bilo je slučajeva da su transporti stizali pošto je jedan kolosjek pruge vodio u logor, da bi transporti od kojih 20, 30, 50 vagona u toku jednog dana tu do logora, žene, djeca, muškarci ali pretežno stariji muškarci, gdje su ih odvajali za rad na nasipu. A ostali su odmah iz vagona smješteni na skelu i pravo u Gradinu. Tako da je tih dana to ubijanje trajalo po cijeli dan. Naravno, ovaj svijet koji je dolazio nije znao gdje ih vode. Stražari koji su ih pratili govorili su da oni idu u Bosnu brati šljive. | taj narod je Vjerovao u to sve dotle dok ne bi bili povezani i dovedeni do grobnica. Ogroman je broj ljudi prošao ovuda kuda im je bio posljednji put. Mi smo to imali prilike da vidimo i gledali smo, nar- avno, radeći. Među ovih desetak ustaša koji su, ustvari, bili đelati, koji su ubijali a cigani za- kopavali, bio je neki Marko Prusina, najmlađi među njima, nije imao ni 18 godina. On je bio tu da pazi na nas, ušao je tu gdje smo mi radili i onako gledao u nas i kaže, pa ljudi vidite li vi ovo šta se radi, Šutimo mi, ne govorimo ništa niti smijemo progovoriti. Kaže, ne valja ovo, ne valja, Nama, kaže, govore nema države bez krvi, ali ne valja ovo, ne valja. Izašao je onda. Mi na to nismo reagovali jer je to mogla biti provokacija. | radovi su trajali dugo, poslije su bile kiše. Ja i Fahrija smo stekli jedan u drugog povjerenje. Ispričao sam mu da sam bio partizan,
61
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
da sam zarobljen, da imam i brata Avdu tu. On ga je kasnije upoznao. Pošto smo stekli pov- jerenje jedan u drugog, mi smo se dogovorili da bježimo. Nama je bilo jasno kada završimo rad na ovim kućama da ćemo biti pobijeni i ja Fahrija i ova dva Srbina i Jevrej. I tako Fahrija i ja se dogovorimo da sutra bježimo, jer se dešavalo da su oni nas vodili nazad u logor navečer u 8 ili 9, tek onda kada neko od njih bude slobodan jer svako veče u to vrijeme po jedna grupa od 300 i više ljudi je dovođena i ubijana u Gradini. Pošto smo mi ostajali na radu do mraka dogov- orili smo se da sutra navečer pođemo prema jednoj gomili materijala, koja je bila tu iza kuće Pere Bukića i da jednostavno produžimo dalje, pobjegnemo prema slobodi. Sutradan smo došli na rad, dogovorili se Fahrija i ja da je to ipak šansa i da to pokušamo. Znali smo, ako ne uspi- jemo pobjeći i uhvate nas u bjekstvu, da će nas ubiti. Međutim, na našu nesreću Fahrija je to popodne dobio visoku temperaturu, toliko ga je temperatura ophrvala da on to veče nije mogao da dođe do čamca, pa smo mu mi pomogli. To smo uradili krišom, da ne primijete ustaše da je bolestan. Oni bi ga ostavili i tu ubili da su znali da je bolestan. Vratili smo se u logor, Fahrija je obolio od tifusa. Više nije išao na rad i tako je propao naš pokušaj da bježimo. Mi smo te radove nastavili raditi još neko vrijeme, nismo završili do kraja posao. I jedno jutro, ustaše nisu došli po nas i drugo jutro nisu došli po nas, treće jutro nisu došli po nas a mi primijetimo da su veliki transporti za Jasenovac prestali da dovoze nove zatočenike. Nasip je bio završen i is- tovremeno je iz logora nestalo onih najopasnijih ustaša koljača, Majstorovića je nestalo, on je bio negdje premješten. Nestalo je Matkovića, nestalo je Maričića, Poze, Šike i još nekih koji su važili kao najopasniji koljači u logoru. Režim se nešto promijenio, hrana je nešto poboljšana, prema nama su bili blaži. Nije bilo tuče, onakve. Logor "3C" je ukinut. Ja sam prebačen u drugu baraku u kojoj je bilo 50-tak ljudi kojim nisu dali da izlaze, ukinuli su im i hranu. Nakon izvjesnog vremena te su ljude nekuda odveli. Svi mi kažu da su ih odveli u Gradinu i pobili. To je bila posljednja grupa koja je ubijena. U vrijeme dok ja nisam bio prebačen iz "3C" u drugi logor, tu su doveli cigane iz Gradine koji su kopali grobnice a koje sam ja poznavao. Zvali su ih "3D", tu su ih držali tri sahata, potpuno izolovano, niko im nije mogao prići. Dva stražara su bila pored njih i tu noć su oni odvedeni više se niko od tih ljudi nije pojavio, niti sam ja od njih nekoga sreo. Prema tome, oni su njih sve pobili. Konvoji su prestali dolaziti, "3C" je likvidiran i u lo- goru je postalo snošljivije. To je bilo vrijeme kada su Nijemci izgubili bitku za Staljingrad, što mi, naravno, nismo znali, jer mi nikakvih informacija nismo imali. I tih dana sam i ja dobio vi- soku temperaturu. Ja sam se Avdi javljao a on mi je slao hranu. Kada je Avdo saznao da imam visoku temperaturu, došao je sa jednim zatočenikom, stave me na nosila i pravo u bolnicu. Bolnica je bila smještena u dvije barake, u kojima se, dok je vladao onaj strašni režim od prije 15-20 dana, bolesni zatočenici nisu mogli puno zadržavati. Dan, dva i onda sa kolima potovare i mrtve i žive, odvedu u Gradinu, žive pobiju i sve zatrpaju. I tako je to stalno bilo. Avdo je tu mene prihvatio, dali su mi tu injekciju, ali temperatura je bila strašna. Imao sam užasan prol- jev, nisam mogao više ništa da jedem. Proljev je prestao ali sam gorio u temperaturi. Imao sam trbušni tifus. Tih dana onaj isti Kapetanović, on nije važio za koljača, prema zatočenicima je bio blag, korektan, Avdu je prebacio u ustašku bolnicu koja se nalazila u samom mjestu Jasenovac. Tamo su prilike za život bile potpuno normalne. Bolnica je bila kao i druge bolnice, samo što su ljekari i bolničari bili zatočenici i svakako bili su čuvani. Oko bolnice nije bilo žice, ali se nije moglo pobjeći. Sa jedne strane Sava, a sa druge mjesto puno ustaša. | Avdo je meni povre- meno slao hranu, ali nisam mogao jesti. Dobro sam smršao. Ja sam u toj bolnici bio nešto oko 22-23 dana, za to vrijeme je spala temperatura, mogao sam ponešto da pojedem, počeo sam se oporavljati i jednog dana su mi rekli da treba da idem iz bolnice, pa ću dobiti poštedu da ne idem na rad 10tak dana. Bit ću tamo u baraci a Avdo će mi slati hranu što može po ljudima koji idu svaki dan u ustašku bolnicu i navečer se vraćaju. Taj kontakt između Avde i mene
62
_ = _ = ! Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
održavao je Antun Sojak. On je bio mašinski tehničar i u ustaškoj bolnici održavao električne aparate i agregat Koji ih je snadbjevao strujom, on je bio predivan čovjek. Nakon mjesec dana ja se sasvim oporavim, ali ni tada nisam bio sposoban ni za kakav teži rad. U to vrijeme su ustaše počele da grade bunkere oko Jasenovca i to na nekih 7 do 8 kilometara. To je bio sis- tem vanjske odbrane logora. Inače logor je bio opasan žicom a poslije su počeli da grade i zid tamo negdje od polovine 1942. godine. Veliki broj zatočenika je išao na vanjske radove. Ja nisam mogao pošto sam bio slab. Ponovo sam otišao kod Sulejmana Filipovića, to je bio kraj novembra 1942. godine. On kaže, ja ti ne mogu pomoći ništa, nego kad vidiš Kapetanovića, priđi mu pa ga zamoli. Kapetanović je bio odgovoran za te vanjske radove. | tako ja naiđem na Kapetanovića, priđem mu i kažem: Gospodine, molim vas, ja sam Resulović. A, kaže, ti si onaj mali, pa šta je? Rekoh, ja sam slab, prebolovao sam tifus, ne mogu ići na vanjske radove. Molim vas ako bi mogli da me poštedite. Kaže on, dobro, idi tamo i javi se Vineru, a Viner je bio logornik zatočenik. Imao je svoju kancelariju. Ja dođem gore i kažem, poslao me je gospodin Kapetanović i rekao da me rasporedite na vaš rad, kaže on dobro, a znaš li ti gdje bi ti radio. Ne znam, odgovorim. Kaže mi, šta misliš da ti naučiš jedan zanat. Rekoh, ja bih rado naučio zanat. Idi tamo u košarsku radionicu, a to je radionica u kojoj se pletu košare, korpe. Tu je radilo 7-8 zatočenika, majstora, pretežno Slavonci. Idi tamo, kaže, javi se desetaru, reci da sam te ja tamo posl'o. | ja odem tamo. To je bila oveća prostorija, pitam ko je desetar, nekakav onako čopav čovjek i zrikav kaže, ja sam. Rekoh, poslao me logornik da radim ovdje. Pita on, jesi li ti košarac, odgovorim nisam, ja bih učio ovaj zanat. Dobro, kaže. Oni su meni pokazivali kako se to radi i ja malo pomalo naučim to, ne baš sjajno, ali košare za nošenje voća sam naučio da radim i to sam radio. Iz ove košarske radionice se povremeno išlo na radove vani. Mene nisu zvali pošto sam bio slab. Dvojica po dvojica su išli tamo čitav dan da sijeku šibu za košare i navečer, kada bi se vraćali sa tom šibom, unutar je bila po jedna kukuruza, bila bi jedna vrećica pasulja i tako. Običaj je bio da se to podijeli. Ja nisam pitao odakle to njima. Ali jedno jutro, kada su oni polazili tamo, ja sam vidio da jedan od njih trpa u ruksak odi- jela, i sada je meni bilo jasno da oni to mijenjaju negdje sa seljacima, tamo gdje idu da tu šibu sjeku. A išlo se 5 kilometara nizvodno niz Savu u selu Košutaricu i tamo se ta šiba sjekla. Pitao sam se kako to mogu raditi kada imaju stražu. | ja sam se oporavio i jedno jutro sam pošao tamo da sječem šibu, kažu mi, ponesi i ti odijela. Kada smo stali pred stražaru koja je bila na samom ulazu u logor i gdje se raspoređivala straža za nas, Kako se mi primičemo vidim dvo- jicu ustaša kako se naštimavaju da oni zapadnu nas. I tako je bilo. Taj dan nas je išlo četveri- ca, a na četvericu bi dolazila dva stražara. | sa nama je pošao neki Šituk Ivan i Filip Parac iz Dalmatinske zagore, mislim da je bio iz Imotskog. Došli smo u selo, ušli u jednu kuću, ostavili ta odijela i otišli da siječemo šibu. Taj dan smo šibu sjekli na slavonskoj strani i negdje oko 4 smo završili taj posao. Šibu smo natovarili na sebe, svako po jedan veliki teret, došli pred kuću, stražari su ušli unutra, uzeli su što je trebalo, ono što su seljaci dali za odijela, mi smo to poni- jeli fino u logor i tako je to išlo. To je trajalo iz dana u dan. Mijenjali su se četverica ustaša, dvojica po dvojica, ovaj Filip Parac je imao svog brata Petra, paje Petar išao i neki Ivica, a onda Ivan i Filip drugi par. I tako iz dana u dan. TO nije bio težak rad. Ali, što je najvažnije, izlazak vani nam je stvarao šansu da pobjegnemo iz logora. Tamo, negdje, april-maj 1943. godine u logoru je život bio potpuno snošljiv. Novi logoraši nisu Više dolazili, prema nama je odnos bio mene Nije bilo tuče, nije bilo ubijanja. Hrana je bila slaba ali je bilo moguće primati sea um i se svojima. Mjesečno jedanput dobijali smo kartu, logorsku, specijalno Kane za bu Mj smo se mogli javljati svojima sa 20 riječi. Karta je bila dupla, pa bi na (i Pa) Je u odgovorili. Meni su Nada i Nijaz ponekad slali paket, ne baš često, ali dolar o Je Bona ee. Međutim, Avdo je meni stalno slao hranu preko Šojaka. U to vrijeme je meni i Fahrija Ajanović,
63
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _—
koji je već prebolio tifus, također davao nešto hrane jer on je bio u stolariji, radio je tamo na rezbarskim poslovima, pa bi oni koji su to radili izrezbarili neku tabakeru ili nešto slično i to bi mi- jenjali sa ustašama za cigarete, za hljeb i Fahrija je meni pomagao i to je od njega bio veliki gest, jer u logoru da neko nekoga hranom pomaže, bila je to velika stvar. Zima je prošla, nastupilo je proljeće, a inače te godine zima nije bila oštra, bilo je malo snijega, temperature nisu bile suviše niske. Stanje je kao što sam rekao za zatočenike bilo snošljivo, ubijanja i maltretiranja nije bilo. Za muslimane i katolike bili su uveli i bogosluženje, vjerske obrede. Doveden je neki hodža Vojniković, obučen u ustašku uniformu, po činu je bio poručnik. Vojniković je rodom iz Kozarca. Predvodio je kao imam vjerske obrede, namaz. A za katolike je molitve predvodio satnik-kapetan u ustaškoj vojsci. On je držao za katolike mise koje su se održavale nedjeljom prijepodne i to is- praznila bi se stolarija, to je bila dosta velika prostorija i tamo bi došli zatočenici svih vjera. A pošto nije bilo orgulja, ona muzika koja prati katoličku misu na harmonici je neki Bolvek to svirao, inače Jevrej. | tako je iz dana u dan teklo vrijeme. Došao je dan, kada je među ustašama nastupilo neko veliko uznemirenje. To je bilo na početku ljeta. Nekoliko dana poslije toga saznali smo da su se saveznici iskrcali na Siciliji. Među zatočenicima je nastupilo veliko olakšanje, naravno, samo koji su znali za tu vijest (iskrcavanje saveznika na Siciliji). Mi smo vjerovali da će se rat završiti veoma brzo. Ustaše su nešto pooštrili režim u logoru, naročito straže, u noći je bilo više reflektora koji su osvjetljavali logorski prostor a moglo se primijetiti da ustaški oficiri sa mnogo više podozrenja gledaju na zatočenike. Ipak, tada nije bilo nikakvog posebnog malttretiranja. Ranilo se svaki dan. Ujutro od sedam navečer do sedam, s tim što je bio prekid za ručak. Hrana se nije ništa poboljšavala. Ujutro supa od rijetkog kukuruznog brašna, u podne kaša od kukuruznog brašna, ne- masna i 150 grama hljeba napravljenog od pomiješane pšenice i kukuruza. Navečer bi obično do- bijali supu od repe. Sve u svemu, kada se uzme, to je bilo veoma malo kalorija za odraslog čov- jeka ali pošto je nešto paketa dolazilo onda su se zatočenici pomagali. Što se tiče mene ja u to vrijeme nisam gladovao jer, kao što sam rekao, donosili smo hranu iz sela, koju smo dobijali od seljaka kao zamjenu za odijela, a ustaše koje su nas pratile su dobijale novac. Tako da su i ustaše našle svoj interes. Razvila se jedna vrsta solidarnosti između nas i ustaša koji su nas pratili. Kada smo dobijali pratnju koju nismo poznavali taj dan nismo ni hranu donosili. Bilo bi veoma opasno da ustaške vlasti čuju za naše trgovanje. Odmah bi i nas i pratnju pobili. U to vrijeme počeli su da po jednom spisku i po abecedi otpremaju muslimane i Hrvate u Gradišku i to u manjim grupa- ma. Inače, moram reći, u to vrijeme Hrvata i muslimana je bilo mnogo, to su uglavnom bili ljudi iz grada, mahom oni koji su bili uz NO pokret, svakako omladinci, SKOJevci i simpatizeri našeg pokreta. Prilikom otpremanja muslimana i Hrvata za Gradišku (to je ona kazniona na lijevoj obali Save uz Staru Gradišku) čuli smo da one koje su došli sa kvalifikacijom pogibeljni po NDH uopće i ne dopremaju u Gradišku nego usput likvidiraju. Da vam objasnim i to. Za one koji su zarobljeni kao partizani ili članovi komiteta i slično u uputi koju je ustaška policija slala uz nas u propratnom aktu bile su dvije kvalifikacije, bila je nepoćudan po NDH i pogibeljan. Ovi nepoćudni, oni su bili eto nekako lakše kvalifikacije, a pogibeljni to su bili oni za koje je jednom uredbom rečeno da moraju biti ubijeni odmah po dolasku u logor, tu sam spadao i ja. U mom slučaju Kapetanović je odigrao veliku ulogu da sam ja u to vrijeme po dolasku u logor izbjegao smrt. A evo sada je pono- vo bilo rečeno da oni sa kvalifikacijom pogibeljni na putu za Gradišku budu pobijeni tu negdje oko Jasenovca. Pošto sam ja bio s tom kvalifikacijom mene je počela da obuzima zebnja i sve više sam razmišljao o tome na koji način da pobjegnem i da izbjegnem smrt. Jednog dana odredili su me da sa grupom djece idem u šumu i da sa drveća skidamo mahovinu. Pošto sam kao košaraš već poznavao taj teren i znao gdje ima te mahovine, onda su mene odredili da sa tom djecom obavim taj posao i ja sam im bio kao nekakav pretpostavljeni, te grupe koja je išla sa mnom. | opet smo nekako udesili da iste ustaše koje su nas pratile na opravci kuća idu sa nama, odnos-
64
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
no, da budu u pratnji, to su ona dva brata Paraca i onaj Ivica. | opet smo mi nosili odijela i mijen- jali sa seljacima za hranu a ustašama novac. Razmišljao sam o tome kako da pobjegnem, znajući da sam stekao veliko povjerenje kod ustaške pratnje. Naime, jednog dana me je Prušina pitao kako ti to musliman Hrvat da dođeš ovdje, šta si skrivio tako mlad? Tada mi je bilo 17 godina, to je bila 1943. godina. Kažem mu ja, znaš, dogodilo se to da sam ukrao nekakve čizme i cipele i to dvoje vojničke i mene su uhvatili i eto doveli su me ovdje. A u logoru je bilo iz Sarajeva jedno 15tak do 20 dječaka između 14 i 16 godina, malih džeparoša i to su bila muslimanska djeca, nije bilo hrvatske djece. I oni su njih pokupili sa sarajevskih ulica i poslali u Jasenovac i od njih, koliko ja znam, poslije završetka rata ni jedan nije ostao živ. Pošto su oni nastavili u samom lIo- goru da džepare, odnosno da kradu, bilo je dovoljno sa nekih kola koja voze kukuruz u logorski mlin da uzmu klip kukuruza i da ga za to ubiju, u ono vrijeme '42. godine juli, avgust, septembar sve do '43. kada je prestalo ubijanje. A pošto je on znao da ima takvih džeparoša, dječaka iz Sarajeva, on je meni povjerovao i na neki način smo mi uspostavili odnos koji je bio odnos soli- darnosti i međusobnog pomaganja. Jednog dana ja kažem Prušini, ja sam neki dan bio ovdje, ali ne tu u Košutarici gdje idemo u hrastove šume i skidamo mahovinu nego na bosansku stranu prekoputa Košutarice. Od mještana smo uzeli čamac, prešli na drugu stranu, obavili posao i vratili se. Na bosanskoj strani je bilo nekoliko kolibica, napravljenih od šiblja, gdje su svinjari_ iz potkozarskih sela hranili svinje, bilo je tu dosta hrastove šume. Bio sam tamo i, zamisli, u odijelu koje sam ja ponio a nismo ga zamijenili, pošto su bili drugi pratioci, nađem zlatnike. Pita on ko- liko, rekoh, ima 12 dukata. Šta si uradio pita on, rekoh, dok su djeca mahovinu brala ja sam ušao u jednu kolibu a rekao stražaru da treba da vršim nuždu, a iza one kolibe a kolibe su bile razval- jene i rekoh, ja sam te zlatnike fino zašuškao. Uuuu, kaže, bogati, šta ćemo. Ja sam to, kažem, ostavio za tebe, Filipa i njegovog brata. Možemo otići danas, ili sutra ili drugi put. Ne, ne, kaže on, danas čim se završi posao. Završili smo posao oko 4 popodne, pola pet, on nešto šapnu ustašama pratiocima, vjerovatno im je rekao za dukate. Poče on da se skida, skidoh i ja cipele, skidoh pantolone. | ja pratim hoće li on ponijeti i pušku, šta će uraditi. Kaže on meni, znaš li da plivaš, rekoh znam, kako da ne, i mi ni pet ni šest zagazimo u Savu, zapliva on, zaplivam ja. Plivali smo do obale. Obala sa one strane je bila strma i teško se gore popeti. Nekako se on prvi popeo, a ja za njim. Dođosmo do koliba u kojima je bilo odijela. Pođem ja prevrtati odijela, kažem, je li ovo, nije, je li ono, nije, ni ovo nije. Razbacao sam sva odijela kad on meni kaže nemoj sad tražiti, zakasnit ćemo u logor. Doći ćemo drugom prilikom. Primijetio sam po njegovoj reakciji da je po- sumnjao. Dobro, kažem ja. Ali da još malo pretražim? Nemoj više tražiti, odgovori on. Idemo, okas- nit ćemo. I! dođemo do obale, on ispred mene, a ja za njim. Odjednom on skoči u Savu misleći da ću i ja za njim. Kako je on skočio ja počnem da bježim i tako sam ja dugo trčao, najviše kroz šumu, čujem logorsku sirenu, koja je oglašavala da je sedam sati. Skrenem u suprotnom pravcu od znaka sirene, trčao sam još pola sata i u jednom trenutku čujem nešto čagrlja, kad na jednoj livadici vidim jednu ženu i jedno dijete i žena oštri kosu. Priđem ja pred njih. Gleda ona mene, gledam ja njih. Kažem, ima li ovdje ustaša. Nema, kaže ona. Oni su bili tu do prekjuče kada je požnjevena pšenica i oni su otišli. Rekoh, ima li partizana, kaže nema ni partizana. Ako ima par- tizana recite mi pošto sam pobjegao iz logora, ja sam logoraš. Kada je to čula malo me je bolje pogledala i ona bez riječi uputi dijete sa mnom. spuštao se sumrak. Na jednoj uzvišici primijetim dvojicu ljudi. Ja malo zastanem, dijete mi kaže ništa ne brini, to su naši odbornici, Kada sam prišao bliže vidio sam da ne nose ni domobranske ni ustaške kape. Bili su mještani.?
? Video kaseta se čuva u arhivi. H a ) Zatočenik Salim Resulović se uspio bjekstvom spasiti iz džehennema (pakla) Jasenovačkog logora a njegov brat Avdo
Je ubijen u logoru.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
EKSTRAKTOR ZA KOSTI
Fuad Midžić, ing. hemije, iz Sarajeva (poginuo je 6. aprila ; {i 1945. godine u borbama za oslobođenje grada), bio je logo- i raš u Jasenovcu u periodu najmasovnijih stradanja naroda (1942. godine). U njegovim zapisanim sjećanjima, do kojih ? smo došli poslije njegove smrti, opisao je kako je šef ustaške i nadzorne službe, natporučnik ing. Hinko Pičili, naredio da se = izradi ekstraktor za kosti. Razumije se, Pičili nije stručnjacima ! govorio da naprava predstavlja ekstraktor za kosti, pogotovo + ne za preradu ljudskih kostiju i dobivanje sirovine za izradu { sapuna iz njih. Kada je ing. Midžiću data jedna kanta tečne masti za analizu i ocjenu da li se iz te sirovine može praviti sapun, Midžić je odmah shvatio o čemu se radi, odnosno, znao je porijeklo te sirovine. Našao se u neprilici šta odgov- oriti ustaškom krvoloku Pičiliju.
Midžić, poslije izlaska iz logora, o tome piše u Sarajevu, 1943. Dokument je u Historijskom arhivu Sarajevo.
"Tri puta sam se do sada izvukao ispod malja sigurne smrti. Bio sam ostavljen na životu do daljnjeg jer, eto, treba- lo je kemičara. Sama misao da se ekstraktira mast iz kosti- Ju, pa svejedno što su to učinile ustaše, bila je užasna, jezi- va. Ni mrtvim, trulim kostima ne daju mira. U kakve smo samo kandže zapali. Misao da se je ekstraktirala mast iz kostiju pokojnih naših drugova mučenika, možda i kostiju dr. Ozrena Novo- sela, Danke Ozme, Slavka Brila (napredni intelektualci-jekari, umjetnici), to je bio užas nad uža- sima. Tu bi svaki čovjek poludio, ali zatočenička duša je nadživjela već toliko tih strahota, naučila je da gleda u oči i najstrašnije smrti, da gleda i doživljava i najgroznije kanibalizme. | uprkos toga što sam bio već na granici ludila, javljao se imperativ, doći k sebi, ostati hladan na sve grozote, ostati živjeti i osvetiti se ! | došlo je vrijeme osvete...
Midžić Fuad, dipl. ing.
Pičili je u svakom svom aktu, riječi i pokretu sadist i krvnik, mučitelj. Pa to je i ovdje. Treba mu odgovoriti kakva je to mast, ali nećeš ti mene, pogani skote... Dobićeš odgovor, pa makar me koštalo glave ! I napisao sam:
Uzorak masti koji sam dobio na analizu je mast dobivena ekstrakcijom goveđih kostiju. Za sapun se ne može upotrijebiti direktno, jer je onečišćena, omnegirana i smrdi. Za rafinaciju i pročišćavanje trebalo bi podignuti velike i skupe instalacije.
Odgovor je morao biti složen. Morao sam da se pravim da ne znam od čega je mast da sa- tani Pičiliju ne bi pružio sadističko uživanje, morao sam odbiti da to radim, ali je odbijanje
66
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
moralo biti koliko-toliko stručno. I tako je uspio moj odgovor. Tekst sam pokazao zatočenicima Anti Bakotiću (hemijski tehničar iz Sarajeva, organizator poznatog proboja logoraša iz Jasenovca u aprilu 1945. — primjedba autora), Janeku Drejsneru, Gezi Helenderu, Samuelu Kabilju — kemičarima, te Rozenbergu i Vineru... u pričama za djecu dolaze aždaje, zmajevi, vukodlaci, vještice, babe. Narodna mašta, vjerovatno u njima je personificirala strašila. Priča o ekstraktoru i satani Pičiliju je istinita, tu ne treba nikakvih personifikacija niti pjesničke mašte. Po svojoj pojavi je Pičili prava satana. Tih dana sam zamišljao naslovnu stranu priče o ekstrak- toru. Krvni ekstraktor iz koga se vije crna gusta para, pokraj njega upregnuta kola natovarena ljudskim leševima i pored ekstraktora bljeskaju se u svjetlu mjesečine zlodusi Pičili i Mandić, u odurno zelenim ustaškim uniformama, sa zloglasnim slovom U, gaze po ljudskim kostima, a vatra, koja gori u kotlu ekstraktora, osvjetljava njihova satanska lica... "
("Sarajevo u revoluciji," tom 4, Sarajevo, 1981. god; str. 498)
67
I . m ; Broj jet
Nsknadni prepig. za ŽZesa.Kom-u dne 17,o0klobra 1946,
Zapisnik
Pu 5,54" 3 B Srađakont : Sky Kas sastavljen dne 1 . see pred u. emomarcannsne son Komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u _ Sarajevu — St07 _ Barojevo okrug _Sarajevo_
-Od komisije su prisutni:
Z apisničar:' = I H MIRE NEON = TE NN ESEJ ESMOM
Katekalo Erzestins = ' . ubi F Se EU leo JEL Zaira eh oj ro Kea -T0xene- Made. A pigitiektije ge Dio tast ote laž
Put Micšić Dževshir = I PrTISTUPA leave NR SSR REP SURA žena
rodom iz .Flevlja.
= opština S MR NIPE NE SEN, 'STEZ 1 "= _ okrug
sada se nalazi u Serajevu,,
IZAFŽAVA re Erie članova Porodice) propisno opomenuti na kazivanje stne s čuva
1 STAR stanje Fodirit, po zanimanju! Se 248 jeda
koj. drug Ing, Puad:N14Z1ić,uhopšen je: prvi jice policijeskih agzen a. i zatvoren ZET di Miles je a 28 dana, S NAKON 1Oga- pučštenfis srlutedu nz intervenciju nekih "ljudi.
i _-japijen 'S.aprila 1942 g.vd 7 sz uBtaškog ređearstva KOE ml tretirali su noju majku Nu-
dipli:izs krevetaj;itjerali da hoda savnjima
jema za od hovih egenatae ne pozači em ali koda bi ih vidjela
'gla DI ih prepoznati, Odvedđen je u zatvor Ustaškoj redarstva što ssm du jedu NAkOD S ds Na. U ZSTVOTYU USTSŠKOg 'VEĆELSTVE OS ta0 je miesec dna,
gdje je bio 2 puta tučen, (ell alušava anja koje su vršili Radoš, i neki vPranćetić sgentiOsujjen JE HA IOgOor t.j.Ka zatoše enje u logoru od. 3 godi- Ne be je 1 naje 1942. g.=8a. grapom od. 400 gsudjeniks- S$vansportovan- -za 19-
gor. Jasenovac.
kj -G- Životu um" EZEOM" IOGOJW Drilužen"propis "JAOAOE" 'XKOlKretasg slučau : iu _ Za. pravljenje. sapuna. što. de. 4840. njemu. u zads
_da skretraktiranja | task Kxzo iunžinjeru kamlje, Naknadno ću 4onlj eti "= ; Xg-- keje-je 6x" kaste
= vodjen ujaka. N
Nos
' "HEEOM j)"-} GRKE KOG Soznalu,e bu. da San. eraže
"arg Beam se a dntervenciju uda A T od rsnije poznavso moga muža, + NA. NOJjE. 'svjeravanje. To Te Ja OY--- -GGIIO-- UPručn jaki da -ge--mre"bavi -"poTITIKOM, (odgovorio ut je ds on vrlo dobro zn9 da. Je on "ervenim Pou prilikama 42 ni pružio dokaze Kd svojom dobroti nazvao je telefonom. nekog. ŠŽaroa
, - Državna Ktanipatije. Sarujeve. —.P, dn. 225 1945. /
P_|
nvsvnika logora i rek
Lpl1r
E
senin A tim da
SG ESA) VRIAC
U Yro prešivljelih
od
H B0 Tau da PVakano unose uU0gu. muža u listu umnegsti- je he predaje dok se 6 njim 4Emeno poslje pecdne ne
ja soj drug bla u jeaoeti Jagerovišio poznsjem = ;
čenika Hamida Misirlića, sea se nalszi u SEAN
Ya Muje -xgovi druga (fu at upad late III. rejona.
-TDovri
Žruo ništa u stvari neman da. iskažem
_P.B+£9+4. CL Ažić Dćuvahira. S.T.
-Satekalo. RAK enne NOKENO_ NM, _SxT4 ; —___ . Tačnost previsa ovjerdva sekretari ME Da. je ovaj prepis vjeran SVOM Kata nm j Na; UJEJE KR OKEJ = I
JEMALJEKA KOM'SIJA ZA UTVROAVANJE ZLOČ, OKUVAT, I NGIHOVYIH FOSMAGI CA
Y ! !
s u _SNMAPJL SA dA
j ) Fe, pe, ? a , Kea Karta. £ J PZZIPIZN dot £ o Peđa ISA AC DA ramolr| do ttekraj TO j A ; Sa TO H ! = 2 504 Pa Sade lomi Zaza Zađitei, UG %
teta etan 9 6 ; da Z JA s Pre paTire Je A zrak ia
PAU Madnatniji = za
Pap Pao di NN KO sa" ZE) 742 = uveo mrecs oh SA SZ TEDEN a
Loroavaža ae 6 Pe Moopiru Op4T. a ara Motet) oba Loiđon no LE 7 (ova. Lo žaškim, £ - 17 to) Mg. eslouu uvjete
4. a Od rrorea s Kuna. teah a MM 274 S + po GOSTE ect deo Lakevorya kaži
, ua. dh opula 4955 = Ak H , ! (9. Za loorad poen z 7 Poe Koje iko po fodknebovilu Vakijt ——_ ekotnik Beni pot
6
"KPa MEET PRE Don GE (era Poz go zeenea na hokie = $j (Pod 2 a
a Lana ane Rireik eona, kolZaJe PIC
ae
pr T
KO nje MNEEPEONU sk Erzla Člikl' cca domleraroje LA sm RpOKNIEJ H Kerpxo. HOplOA , i = 0
olovveglavoo luka Bo de a. Sb SZ ny ra rijegovoj iriduovk) a ho pi rt m ZoPevje I == Jelte _e Zako Pe 994 Pape aa Moteeken—; UZrovit blerah pa e Z
Pebpo zvjale pa PE zrag Sa Gi aravIho abožavija i kolko sa prareco Joletoje a dogmu zadire Bili il rola granate na ga vr lika era , _laboaka 1 Melom= rijeg sa paakikaatomv sea njem =; PAU Za UK slolero li, kupova "sta uečnere Herrene LA MO, epa om sad epa more IPC
fair parete RED PASE i u ga
priliće pa deteriecieco. pokirkea) Todi ma i ajlovren če se ke Bz"
so - - EZ ATOM Z, -B (DNC) "= . ig. Rm
ra fnilbereo
— Tna
gLlazn
vj
Wakid, m ra zero je Sozezo 1 Soil Bero. BL prav Li loka SP bana DA zcceca A
to Sbetea. Frzao PR LA, ale karla - ; , Ž : Zefnr ga ti KARTA
Su 1. M = at CE 7_ZE. KLEXA_NOL = sv = A dMaheste £ Ke kOg ke kodom. a prehlai Banu fogor Gore ME Ola prtae de ka vrgavree ukluica olod JO sreo LE a RoRAk
t Kregn r zai Ba 11 m Pa Mu " ME Pl -Xx de JE ae pe _Borzce Sar ce dalo?" Gi NA god soka ATGILa Oza. PGCELIKE Soja Bl re EJEČ A kederero. ke kolonu a Roda Ratu nave prilrhozu nekav Se (SPO U Sje a oka Konju KO. Potapa HKonjaete Zeko BO de Eos će MOKANSETE Sg ng NP OJ RE r ,- Zane Sp IO! be Hapija BD pORAA IO pu Pe II Kle, Tko ski pora Merton uže kopuiaeth pođpinaZ al Sa pa aoe treat Taklo + | Bel BA" PIPI easier s bolura., DALE da ip lrevteorta se ploloro meriklo, Taklo Ka pu fl. eg DE LIPEJIVA — | Zoboolu. Is su piprieno si ge pekrm pul bih daabukamoki, a aaa pi£ I poslu i aku o Prmaeci, £ heklas eu! i Taa Jo CD Letu! SE J PLSAPJA Serena greeiy UZZ | Se e. pabocbo MAC EFNIE A ta pocu RG svu dijeu ake sa , Z pa Sar Z a Pu 4 Poratieđ kad a £ a a a 2. Sad
adi HAA. get KALAJ 2I/%;, SIVE gost SPAJA S bona ga | ZE a ta ze
CPC
patirhe nevobpu sreo pro ZzaToczeeko oBera Ar arazu ziZom Moram, el, APT i polove svaka povaolih pore NT eh Acripova seen, AD ore ia ve odu Ta bak. Ja.
jezea Hokredijore =
MOVE
NGC Mceeet dao kepoilih, ke broju, obije ao uoolnoril s Brresee MC; se rfd er re dova sva var MES SSD OROVE
H |. ; za) . S- 10 zatoe lika, Go Brnece mloska. preda £ rta igle = PLIVA H | CZ IE GABI ka ijevipa. shepikba i lovovrrika., pa bi rarlijik TekR KS se 7 7 - ee Ma SAO oo) "= | i
J " U Prelat. . Morilo de se slala sa Have ze Lab. (logo), na Zi Hedko Rob ken i)
7.
PREZIR)
SZ, KS PEN) RA Saba o nidlasku! zace O Ad mrava srolarnak'. i JE " Pe 4. 2 SEM G j STT Kanoloticea JiC) -ape I — UAE JEA KA POPA KC, ta ANOAARKALTD slanim U Zara a sajjana " 7
Xx)\ Broj 2ž. Kazalo. predatnika.
PaLOG ae euro tek = ne" SE, (RIJU " = x 1
veri POTOJ obod. el RO PN SK P
eo euje KALIEPAA Li Zirelbe.
=—|— — t— MEPEPE PIVE i
za) Zjirola" a Slalov 42 Sa VEČE Lo
a vio PI
AM da S radigaroe satjeb eblas A PP VASU denrit (me)
SKillanidloe je epe KĆe zejet, a Ksa:Sgogea slorhanva. Faelevreeo LB, LE
SCLAALSDL TLD u bejine
= ae ažje SK PSE ME RE SL DA vukor foreL PA srapo
ESAVOTEOK Ketaelio Frmoolu, hol olece a
a Ka KATA obeća.
vase a. o a POJ Pabon Zoga Šroo gi Lepo EN OL ĆE U Ž SADE Kjaebem
sp arrcotku 7674. (95 Zala 'sElslao Lvteslov .
Pavote u du knige LLADUK (Age koa E tope leja ra A Bode. { a ' a= PAU
+, - Sale. JA Te de ." Sa Peta lan ad Za. saga jag |
laZEg UVIOLU zx
;— (ODSELIO vBE, da MRRNTM - mape sne Bilo Leea a Gere Lee 453 O ID THUS j obe ku D MDISLA JE DD ae sa Leebeotero Dtsdte £
We SOZIJIJIEE a MO reolo CZ IM POMARCNKIK, i
4 ga no kao 2 Jette puve om se Eli Hil. fo mr što ke PT MESA = LAN sa 2 F Zrovra pio lezjelh| prao a nrermka soj
__ 122. ZO
ko. zat. pobli de. 1 tekitaja u ura lo zo Topol lo
tt Z Luko. =
Gve JOE
I oa
% NA A " ZE fer ctorare Lock Se :lLoavoru a. O zi od e 6. / Pak RAHADORALA, CU laze
-y) /, , ; u Zbilja Alka vola an makja ANGKLdr Ura (Zi / (ten LLLENLAJA OP_ MORE lirereo SA MOGO. 0. fercera. karta LE a 74 ;-2- B= PLSHSŠET LA 2, I sh ax S Ra ) a a I JATA Line LADLE AM zh j deenikpn" krovrel, ikpteo X P d ad ; D E H RAnRaAU | NRUDAl a. dr ru srieBido . - A a PCI ; la fHolau 6, ; " " ov / / bo t, Z , tsZage Zukhla sooje n/eZoe. , _WVDALVELCU De el" Porte ehovek Hornzote. no 7 at 7 2 "
4 7, $ vvlromo tuna u! Se
pp?
SATI flat
,1
Preverte olenje Ja JODA Ja Uloge bhun = Zg= 7 PZZROJNPI MESS 9 o = e ORAO, Sara RŽ cer rola Sedai XHoZoć vri de,
= Pa gi: peu d SOLI. = A ; KARLO. MOCS TDHAH kad = ,
A Oteitaja trol orepoey PTJTJ ZDsl_Z = ' Pa LG' Na rete po de kalote i i
Rako der IoLro Hherire =
). / at /
2, , Fe F H uikkoj krak, ia Milij pikomot Lom Zedda
CZ Ao ka. go Bogrog PE NKA NJ oda kuge Perera ZJ LE/G 9 vere eri ze
ZD ZJELTVOIJE GR SJRITA RAI da Sali. =
; polena) Chu; Zn aZ2 se == 2 i j = S tetke JE pik ka) SG ja
4 KG Atila
jd
U tavljen One 12/VLA94S sa te poni skom komisijom za utvrđivanje zločina s sastavljen dme njene "— (SATajevI _ Sara j eVO Saraj evo di okupatora i Njtkovih pomagača u". plate ZA dt OKTU RAK Ati an am SSR SO ser od komisije "su: prisutni: Ka. " KR NeNG ge " Sirćo. Fevzija, " Eiie Vasić. Vladeta. GP i "Zapisriičar:, ; SEE zat S iniem nem . Uateg. Pirki6. Abdulah. Gj Hasena. = } Pristup sprata _ NRaijto d0 Sea orka ', sin, kći; žena ae ni H "rodom iz. Konjica _— SOGtaO Konji — seri, a ae Konjic okrug : Mostar sada se nalazi u (Sarajevu — 2 Star s Poe godina, po zanimanju mašinski bravar KERČREN A piidižia ad Ed) Use ; članova porodice, propisto 'opomenut; na Kazivanje. istinc,- izjavljuje" ;
_U maju. mjesecu. 1941.8. "došao sam "iz Sarajeva u -Konjiv; Bio sam i Uniju: 'rata: ZDOE' "političkog uvjerenja —-Jednom-pri: a .likom:u. Beogradu" šam:i uhapšen, Uslaškiol k u Konjicu: Zvonko ': -- Jerković koji me je: jd ranije yoznavao. zajedno. sa svojim bratom: '--usta (s ba ge rama da mk: -sg- zabasnjude. HrjderE od- + sati.
SGG= U a. Sina ustaša-i- oliti ki agent. + zatim braća Navedi. -Vlado, Rudo. i Jozo svi ustaše ru. Sarćj evu, Jurfć-zv. = % Mfa; o ustalo).
KTENENI -9rogonili. P
KRETI iioa:'sm -ganizator- us. ačao još. tu Vrijene-st "7" Xakođer: ustaški. reenizutor zaykoje '" " "xBrođu, Yažur JOŽ0. Mašinovođa. koje we
A Bašić! Osman. brava ; Ri - SRAM našina -
PSE SI
sadašnje njihovo boravište mi je nepoznato, Stojanović Iviea iz
trošeca ustaški agent iz Sarajeva a o er sr
U požje kod SI. Brod Jeva sada so krije u selu Borovći rezimena ne sječam gostioničar na. željezničkoj. stani
istaša koji je padio pravoslavno selo ) ua ici Konjic
Novom sa evu
Jurić
ga stanom
S apdstenika pognajem. Prohić Tanet koji je ddvedan u loBor JABOŠU) ;
A
Ca pus
i još jedna žel, am. A ejte U "hepšenju havedenih poznato u o fekić Stjepo gostioničar iz Konjice : ATP boravišta, Sokolović. Alija" gao, Yolf Nana"
Kal da 'poš
V % i Tad1jiZ Konjica, Bašić, Osman, Tijur
=
LEMALJSLE pljee
A2 ZLOČ. Una s
UTSEGIJAN JE ZA POSI ), PRO RAGA neznam. Cko tri sata, poslije ponoći prevežbni smo GRAFero redarstvo u Sarajevu. Ostao sam u zgtvoru (WVdamoj saslužava I i na razne načine mučen. Od učesnika u muč ERJU"PUZNOAL-Wi--J2£. Jedino Stojanović Tvica ustaški agent, koji je i mene tukao, Transportovan "sam u Jasenovac u partiji od 569 uhapšenika e transportom je komandovao neki Francetić ustaša a kome bliže podatke ne za mogu dati. Na stanici u. Jasenovcu predani smo ustašama zajedno sa našim popratnim spisima kpojP je primio zapovjednik. logora Z10g= lasni Ljubo Miloš. AeFetnu sprovođenja sa stanice do logora tučeni smo puškama; nogama a u samom logoru strpani smo u barake "ostavljeni 2 dana, bez jela i pića. Dosnije so raspoređeni na razne 2po0čte. žastivota u logoru pored običnin svakodnevnih :Zlostavljanja dešavala su se masovna, ubistva i to čitavih tran= sporta od jednom. Ljudi su odvođeni preko Savevt. z. Gradina i tamo ubijani čekićima, krampomm, sjekirama, lopatama : i t.d.,klani su noževima nakaženi po čitavom tijelu Zenama su rezane grudi a krvoloci su tim ženama kroz svježe rane provlačili ruke i pili krv. Malu djecu ubijali su na taj način što su ih_' hvatali pa noge a zatim razbijali o zemlju. Ljude su ubijali kolčevima i to mučeći ih duže vremena, Krvnici su u nastupu bijesa grizli ljude po licu i oderizali im uši, Ubijali su. ljude .d u samom logo i to javno pred svima nama koji smo morali tome prisustvovati, To su bile zastrašujuće mjere XXxXiXs sa a vršene su nad. logorašima zbor na tanjih. srinted sitne krađe namirnica Rea gladk i t.d. Ubijali. su ljude i zbog najmanjih prekršaja prilikom rada, pr Seada iserpljenošću i slabošću od . gladi dakle Zenit "su prosto SazIOGO an bi mogli. zadovoljiti. "svoj Sa OR ia nibazo ubijanje. Jednom prilikom vidio kad je jedan ustaša ubio dva zatočenika samo zato :što suvnoslili . jednu željezni pločde težine preko 100 SE pak CIN da: je to - msabotažarxi da je to mogao nositi samo jedan=. Jedno, prilikom "na radu u ptlano geto samo čen:ku Spada je iz_ ruke poluga i lakše povrijedila drugog zatočenika po nozi. Ovaj se savio i regledao nogu kad je-naišao ustaški zastavnik i interesovao se štemufje. Pošto su ga izvjestili o slučaju Javon Je sve ljudstvo i :zaposleno u pitani pred zgradu arkrivcar je pred strojem streljao " "metkom u potiljak; mučeći ga prije toga na taj način šta ga je nekoliko puta okretaornaredio mu da se:krsti, dao mu cigaretu : da puši,i stvarao kod osuđenika utisak da neće biti ubijen, Izmiš= ljali su razne načine. kako bi zadovoljili. svoje: sazdističke proh="; tjeve i u tom smislu kataktoristijen Je slučaj ubistva. deset... ' logoraša cigana. Bili su svezani i ustaše su ponudili. da se javi edan. od njih. dobrovoljno da ih pobije. a hjemu će zato: biti. .ždivot poklonjen. Javio. se jedan kome su dati sjekiru te ih je -sve sjekirom isjekao,. Pošto je izvršio taj zločin i on je-0d_ strane ustaša na licu-mjesta ubijen iz pištolja. smef o £im 0
{
U Nasbatljeno 19 VIDIM u SU VS TE NEKE 1 , NE P risu!t ndi"ojE: poedto - mC ; . sezo g ORPReniČarI Spran' pe glez tt Ta, lakomsdjen: 52 32 20SA Vencelj Bejene s; 195 /iz Po(, (Rastisloya Milić=Plesković og" Pristupa ponovo Piykić Abdulah /generslije kho i ranije SG -izjevljuje:Cssjn.. i PA GAGA u: 7801. sLij kno i rmijeli (7
—, 2 sem radio kno mešiniste u pogonu /tj.eletrićn?e centr=l=/. jedne noći, zed sea rodio zajedno 82 ložnćen, nekim prsvosloveem iz. (kućone čijeg se imen? ne nogu sjetiti, došli. su Zrinušić snto, Urasan konzo. =. Nikola Hiršberger,.8 nekim Borlsen, čuvenim cinkrrošem'i donjeli nekoliko Sreće punih 1sječenih ljudskih dijelove, Bile su tri pune vreće, pr je zokl Jučujet 12 tog? ds ge je rodilo o 5 duo 6 ljudi, zoje su gate jek ide Cia su ušli naredili su neni i kožaču dn ideho u jedsn češsk, i de Tomo stojimo okrenuli u 214 GO rta Te,
8 Neke
200
125 nn "da bošložio usložo upereniu Pevorverom,; d9.sgrijeći 43 ml vidimo — št. 'se 1227 Nnfsaih 'Ledjn š 1avI, KI su SARA y1eG? mr ZIeI; "1143; NPOV, ček"li ig dvo Sg Te ondo su GLiSli, Keu mo . došli, do poći: vidjeli 304, kr Yogo = Wrelvvez li YPM gd JE'"BU PERE Treće. gutaeni m ujutro prijali ' g"TOGENJEL, "je po lejeki SU u O 6 'gsobe ze; o)0g 11509 te Zn?, Majeki XX su bek džeu?, ALL sen ili oju zebero doveo IZ VOTE skljjućili do" u di Ijudi PO oljenl; unskogeđeni čam G u DeĆ. (To :32; bilo. PTOČOTEĆA 1943 Be Šji konćen di lste MG kod su uslrše utićli 12 pogone i 01740, 8 710
stalni ustoski D?aZormik POF mu, otišle, je nevedeni b 18; du drugi; smjenu! Su "'pogou mine mršinis TI Mea VYusntija iz pOrA JENA i £. Vovyide
NGC iz"Siskr. Rodjiho je doveo om je nošto vričjo s? lim Uglsškiri nodzor-
nikož- Frončene)' Ajzečon, koji je komu iz JovlO gv ga Jafedena.. dvojiod ne
srece u-{YC jar uu neophibilno. potrebni: :U pogoni Magžećd. je (ZU Ž, "vrlo dobo- MC Bpoševđo. jez bar svoje. ljude 1Z( pogoni) srdlEoto je; HOBŽOg 14251 see SPznAli-ea (je, pebijeno čitnuo grupe :Zatočenikei koji st; donjeli i (se Ljudekia kor nadhoj m:kilo ih da:B do To, Izgled? da je. Boris; Kome : "je Lućntigojednon prilikom ze UJEBLU zi, Hta Loli; inačdmy (upropeatiti Tieitije i njegovege. OZA6NR, ; 2 AUS Pe d9z s lskoliko den? izn. log? prele=ilo; ije NE "selo. kr "pije! 'izn-d ; Logor? A neksliko partizonskih odred?) koji izgled: ALgu zioli jd? ge. tmno "+naLbPZi ustlrški pos: srejbi. Njošlb. je: do" borbe, koji jeitrtjaiže čitavi 420, =j-u ko Kek je Pogljulo.- 'OKO. 50. Ustaše i oficir ai kC d še DOTDbn; ZA % = Hsbed'jen" Jeu lopti sveopći neslup ćkedisno se z zatedenici,. S7%2 spodtrojili. a ušli swo krug 'Unjstorović IL {PriČiĆ njegov Zi MC jenike.Moričići,je iz. "TEdOVO ' logorišea IZzabir$o po. SYOMe n? odjenju neke ljuček, kod. je skupio 150 40. 206. 1 jusijoni su! pdvyeze nu, gjenit neredjeva dr rpotpolim peć U-l?ko zvipogordu:bnicigleni, koji je služio kfo reZert ZPStuda j dA. se; je uoyi pokvorice (kode Je peć. znpelio; doveli su: dibrorić, derišić; Zhnet iKapevrnović. iz oBgočitel12, iZrinušić, :Hiršbereer, |PEIDIĆ, 293 pov-j jedni Straža, sa hedzornikon :pilsgne koke se ineB? ne; sjJef"u 1 još neki") de vež"ne, Ljude 'pred peć, počeli. ih Tući po Lugo 2, no ko 43 Lo lana; A neko Šu 1. klrLiluoževino Kad su ih pok. ali: odnosne d dotućli ili b2r ong SVJAELE oni: gusiN: počeli bosi u Peć. To su učini sn; od;prilike. (polovicožl Te grube. = onun. je veći sgonulo. po: su prepieli 82. tin;li mene ko+o i ostobsk. STUpe, zvivorili u "_" Sue Me je znrčile da će nas iduće noći:odye StIO u. Grodiou 1 Tikvidlroti. Tst SE d2ne, pred peće postnoj ili su nas 2018. Gr? dinu. Cim; sno došli ne, brgdinu. počeli. su klati des Mea Miki S? Ajineo , STEĆUY "'usine pi 'Lje nNegp: što: je došo redenn nene. doše 30. Manžeć Sa :storin si MuiurTee: i, moda Maks? Luburić? nje :eemdinu.; Oni A POŽE ŽULLL; IE? NE i =1x2je vili d- eslekirona bel; nene, ne. ;gog Že KAMIL. = NE) (StrUČKDE Psetlje. teme" toko sspoa sllijvreta o? Ka i Iza CE dizaać ao 'se je Niki novi ; reči. (Počet. s Ja ATGH (PretAda vn alo je. oko 10060.12%. dnik?,, Syeka go "da S donf "nTjeujio; Be je To radništvo: jer SU. (store odvodili: :nnGpedinu i 'ubijnli. P"Y doscani ILi pere. do Je "dogosiš sve! dOK 'grodnja nije Zevršena,, TU Kotu EB mju. ova; S IG. Le! su PILL, sp so Bad 27. DD
—
H
i z ločent ot su. užećna kigi JER SI os su od. komori Ka w ih je neko vidio, inne
dOvodIvi daje" iz bo sevine i dren? . Svi g cigmi bez oalike na pol I storost u Logoru su Od je pokrrj pogon? jedne povork? "od nekih 36.000, cigomh pitu 29. Sovi an Ušticu, IE Jude prebnćenji, no (rodinu. Povorku je vodio Uragrn bonzo. ne bijelon konju, kog? je stoki čas $jerse u povorku cigona i gozio ZA Ne Grodini su oni poubijeni a ubijsoli su Što us gloša. josenov? sčke posade , što pripranici, Vol;Lćeye željezničke pojne u Sorvjevu, U Soj boju" oo Je I noj stričevići pirkić Snojo, koji je 57 drugim Zojedno utijto u Gradini, je sma ge norfe krili od njegn jer bi do me je vidio i jr zeglevio. On 4} " izgled" u Nagloju strijelje i "li tečno ne Zznm.l Rodori Je čuva konjior A inoče poznoti usteški kol. 72% u Konjicu. ' Bao mi j
Sam
ZEMALJSKA KONNSTA Za u (VRĐIVANJE
ZLOĆ, OKJPAT, | H POMAGAČA ZA Go KA
Ime SEK "kodile 92 te)
sk SG
: | kroz ajese i _ Još prije C18719 dovodjene- EU
u Jegsenovne-žene, skero isključivo, tjela GG 15 Pije
saavotjerio direklimo bh" Gr?odimu i ubijene.
sbiti. Koliko'ih je. : KORA rupe šleo je ikada. doveden" U u logor. reri su. ih "odila ne rod
a S 1, dn će se tomo ZAposliti, o prijeli su 1, de KA Seapo grobna gečldem Jevrej koje je Predvodio uski (DLanon, IŽžn likvidiranjo bi jevrejki! likvidis2n?. Je; eg 1 GruDO 1 :zemjenjem
'grupon Ci8ru
$2 u.
aken likvidiranje. pe tih ojesne: kojšs "je izvršeno početkom. 1943; Ba" KA Jje:ubijenje: n"- SREM koje je :Prser?n2- i Zea5l1j?na; Znto-', ) čenike' gu enaa' oavedili: u "neku zgradu he (Pedinl-De%- "prozora. koje) jebžla. Vspecijalno Sagradjen? za te; U. tug su Zgradu onda zrtvaraji zatečenike i : SPO OI) jaTi ih lordo 15 dane. bez-hrene dok nisu pomrli. od= gladi 8 _Ptid2 su vahi sp Lili, Ulu strhu bila: je ih Gredinio 'naprevljene: posebno lomeče, RE. { "Zntečenici:koji su bili u logoru prije mene; PIČALI gu ai da su prije mog. doleska. spelivani zatočenEci-u gigl?ni = e mhševne-đe: 1869 :06seba-od Jednom, To SL; "bili. 'večifom. židovie: dG Srbi. kojih Je u "početku % najviše bileli: "lefert.- kić X j } KO SA So č-Uzlogor-su' "6teIno PristižavokiC "kažnjeni P s za 'ustrše "kao. i 'obićni kriminlci. Medju njim {Cavidini rvidt "neki Msrio' sgenty Ustaške uprave stavila-je SVe- Te: ljude. u i ef Ye- službe bio! get Ibividini"s- zemjenik' mu je bio: SlAGa KovedovičačividinI -=- je im?e. sveju. psšebnu I KeticeTari ju: u zgradi gdje je bio "logorski: "ao goziu! -keju su PMEREH prketi: za: Žzatočenikej On je tamo! nevodno saslušavjo ustaš "Keji bi nešte. GEjedli, i zatočenike. pretiv. kojih se. je nešto n"šley: roke jne Je; bila ceguljica u. ; prizgijuž. Ti Šeenti i krininlci iasli- su. razne pevlastice, slebodne su'se HTEO hrznu i sl 0i = svrke neći! 'eboležili. barske, aVAćELi. Jude ps svojeg volji i: ubije 128: njihevog dolaske nisu yiš ustaše O Sbovije = Parni u SPOR 1007. { Zawčenicima Već: eni. =". S ; RG JRx:Se sječari vi — strojeve: zaradjeni izvedeni; ćE '(uvi; jek! neževim?, se ;pril : pek sati ra ESt3ra,. ="k ks e,
2 ijebl Plaze 1 6 s zean, i nod
brdta Ton inace. iz SStek, inaće Tao? Oni "su a U etitičE i sli su tekem Yremene. prešli pošve nam str? tuktfi eame- paenuno jagvo. medju zatečenicimr;. Zajedne se binčo klijsu Rame | GUgić. da. Gigić iz Čopljine,; GLASA. francetićeve. "A sg dosije. Mriko . eran —_ lopeg te neki. ie min) Danje
P Pa Yši. Viel ŠARIZKOGE £ IM
Kat et jenE Kai "pret (+ Ji neće Škt roljezbać 60, ).
h 6
budu še
: eVLjeo poje su ih alter "i Se Pale G + 1Z2birse. je rnayvedio pu jedneg: dana odveden I ubijen zu te (dza. S PINE" "doveden
1 Kr iznme
i ; 08 Onins E Za najbt e- poslove. Ne rodovima: su svaki! dar ubij Elakije od: sve a918 grupa zepevjednik"logoraj Matković; Sem tu kinus BoŠ.u to vrijeme pebjegla su: dVojića. Jevreja, Uprava ndaghtjel znate pobiti. jevreje Tado ge :Tegornik er koji. 1 si oda ža jjegstvo. te dvojice. disu rivij eo ozenima gu onda: Sreadoik. okovi "gu i
njapi demn zo =6- PRE PE NA SAV SJUM O mp Se ZA radili dok nisu posteponi poubijani ) ve Za vrijene dok. set oja Pio: inlogoži ni dno dobivali, dnevno po 16 Rk6, kukućuz Znog_ brašna un yedi žakuh ujo" i ponešto. ki ToloG kupus, + 16px; je = i bolnica; lo'si u. bije.? 2 obićne bnažake i bolesnici. su | "kao Tijekli tyzv. balju hrfnu, dobivali, po šoku kularie $jeniče.; "Polesiici zu.lig osbovu ljekerskog; nie dobivali dožjolu.da triže od. Kuđersio CG ""petrebne otete :kad Paja Jekovi! "stizali žeplijenili "bi.ih.ust2aše NE 'gdrio= x : SI u:svo ju ustašku bolnicu. To ;su. radili ist. svila; :boljim s. ovarima- (C iz pokata koji šu dolazili; :Ja: sem: bio u Togoru 18,n njeseći. u. onda -san \pištet" Te, licu G m intervenciju! 202. -zela, koji. je. -sa milijoti kile :1943: Pgedjuspio kod nekog. noadovajie Sue iz dinistožs Va gevie- ozbjednosti. u KOJE 'spfeitic. me
Pax
pm toka s X000-j6:došno neki ustaša iz 'Za8reb= izveo mo i:dopržtie do Keijio) g jetuno- je Ost io bez ikekyih dokumannta, - Same -nčkoliko den } -128:1065 dosla. je:po;mene.
Potjeta. 12 JfAsenovet 'naine' 'nalog Sa 46. se: s gdušh i hapsi. io dotjern. JOD, 824 fiRvodno "pobjegjo;.0 I EROZOA Ke Sa Mif alihadžić činovnik Kako oPLASKI, SSD a
--Vrijene:krio i konačnoj pobjegao . črk PIR iž: TAS ze isu URA
Sang -3R8C dot
t.k4X RAK"
"=," Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
— komisijom 2 za utvrdisanje ločina.
sastavljen dne
okupatora i njihovih pomagača u =
ze Od komisije su prisutni:
Zapisničar:
sk 1 —nnat =. = emirata Ka N
rodom iz bg mr šnsa ODŠUUMA nnji
Za y', "a ET sada SaKadara Mažur au
1
" IZUTŽAVA a 020 članova porodice, propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
godina, po. zanimanju
Yreancetić,Pomić 0,;3225-1 Favelio, Ova.pesljedi 311 FAZRimM- msučinjima, Jatinali sume, prž asa načine... se KINO dT Ee S
iejer
"4=-4} 42 ay
a HAA
- fargjevoo
kogdih 'gvihjupra Snike ke Zora ogtaliji fuhkeioneri
"7
Jatporučnitk , iz Ba
EIKI Fg GUBE to ko:0r ASA
aba koji JE + (pat 1942. (6
(KAT 30-
'masovno ubfjanje
sto 1. Zena na
spustili keno "-—— količina ži e
Pi a
1 u koj Joj ze nalazila! keć
su na ovako. 'pripravljen
_Je16" te su Se 1 Stala 'neka vršta
Gd8 KOJ" 'su 'biii
a: 1onisu PERA ni nekolio ija" usta za "pod. O VDAStVOH UrFubičića, JAČUKIŽ Su iH a EvJKEORiio S =: Tad" tinta a
—13J-
timayBtipa: Sarbaridyixnxaxzkad' ustaški: poručnik
U _
'jegimenm: HerZnan) redom is Hetce sgovaine; te 'rodom-Asu
-Uubus koga drugionesdje JE iz. Hercegov: Az. KRETE JU avi, su. RA nici.
mica u. Kojdna ali" zatočenisi a k
KO :
"jedari malj 1-2 iz njih izaš
Slijepče VIĆI iz Mdercegovine,ka o i "Vaktyić. Penh im ne Slavorskog s _sroda: 01" Za SISKĆHO "BE im -
ua. 'erstava
MG čja zuž zdorn io I Itju SAŠKOG YBF % de 'stovs; Ale Gisk
48
"Az Sarajeva"
ke, koje se sada "moteritalno" nalaze u" "vojnoj i: "SatMaŠsKi Tako! tet)EzKlotrauz Ererovane mogu dati podatke 9.
ki ME.
JESTI ZEGIMI BIVŠI" \ 1 cijsgoru i 'Crad1škiopoštovsu i-one bile Samaogu-I080ruy
—————, — _
Mu) ' = P
| Banica
; "TE npća!. . trađakom. urea KOMUĆKjOM aa yrophnnane. ROSE) Kes sarajevu. xx : ara Jevo - +" 2 = 4
—— EpeB u R Okpyr': ut. Ski
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
I HAJRA KAPETANOVIĆ: "MOŽETE ME NA MJESTU UBITI, ALI DJECU U DŽAKOVE NEĆU TRPATI..."
Cilike Hajnrich, logorašica u Staroj Gradišci je gledala zločine nad djecom. Ona, između 0s- talog, piše: "Majkama su oduzimali djecu. Mlađe žene su tjerali u Njemačku na rad, obećavajući da će se oni brinuti za djecu. Bilo je preteško gledati otimanje djece iz zagrljaja majki. Jedna majka nikako nije dala svoje dijete. Ustašica Maja, djevojka od 17 godina, i ustašica Božica, istrgnule su joj dijete i bacile ga na njene oči u bunar (bunar u krugu logora pored zloglasne kule u Staroj Gradišci — primjedba autora). Zatim su se obje bjesomučno oborile na majku i dotukle je korbačima koje su uvijek, pored pištolja, nosile. Poslije odvođenja žena na rad u Njemačku, u logoru je ostalo nekoliko hiljada djece stare od 2 do 7 godina. Bolest je počela da hara. Disenterija i tifus su kosili. Bolesna djeca su smještena u jednu baraku, bez ikakvih uslo- va za život. Ležali su na golom podu, u svojim vlastitim izmetima, gladni i goli. Polumrtvu djecu trpali su u džakove i odnosili u sobe u koje su puštali Ciklon. Među ženama koje su se brinule za djecu bile su i Milka Sušič, Lepa Čarkić, Ruža Karadža, Hajra Kapetanović i druge. Kada je jednog dana ustaša Stanko Bevanda došao sa vrećama i zatražio od žena da trpaju djecu u džakove, istupila je Hajra Kapetanović pred njega i rekla mu da može da je na mjestu ubije, ali ona to neće učiniti. Njezina hrabrost zaprepastila je ustašu i on je zanijemio, okrenuo se i otišao. (Slike zadavljene djece nalaze se u muzeju u Mrakovici)
Drugi dan djece nije bilo u baraci, sve su ih potrovali... "3
3 Zapis o stravičnim zločinima nad djecom se nalazi u Historijskom arhivu Sarajeva.
"Kroz čitavu godinu 1942. vrvio je INI-C od djece koja su dovedena u Jasenovac zajedno sa svojim roditeljima. Prigodom likvidacije zalutalo je mnogo dijete i izgubilo svoje roditelje, pa su zatočenici prigrlili tu djecu... krajem ljeta 1942. opazio je Luburić da se mnogo djece nalaze na tavanima radionica i po zatočeničkim barakama, te je naložio ustašama da pregledaju cijeli logor i pokupe svu djecu. Tako se otkrilo da se u logoru nalazi preko 400 djece muške I ženske u dobi od 4 do 14 godina. Luburić se posavjetovao sa svojim "oficirima", te je na veliko čudo svih zatočenika - dao svu tu djecu registrirati i smjestiti u posebne prostorije... tako je taj mali "dječiji dom" postao jedina radost svih zatočenika. Njihovo veselje nije dugo trajalo. Matković Ivica, Kapetanović i Slišković Ivan nisu bili zadovoljni u odgoju djece... kada je Luburić stigao u Jasenovac, prijavili su mu stvar, pa je odredio da se sva ta djeca, koja su ionako bila na teret opskrbnog budžeta, pobiju. Ustaše su tu djecu odveli u grupama od 60 do 80 u Gradinu, gdje su ih cigani zaklali I zakopali. Ova je Zemaljska komisija utvrdila ovo zločinstvo na nevinoj djeci na temelju iskaza koje je dalo više zatočenika, naročito Stazić Josip iz Zagreba I Jovanović Svetozar iz Osjeka.
(Zemaljska komisija za utvrđivanje zločina okupatora I njihovih pomagača. U Zagrebu, dne 15. studenog 1945.).
83
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
."
BAS TIRA %
Za majke i djecu, zatvorene u Starogradiškoj "kuli", svaki dan je bio teži od onog koji je prošao (ABiH)
, - . U WE '% u TM. vi! ujaka ć = KEELSE gglzztE Y d = U Jasenovcu između djece i odraslih u zlostavljanju nije bilo nikakve razlike (ABiH)
84
DOKUMENTI
= : Nm Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Broj 1
ZAKONSKA ODREDBA USTAŠKOG POGLAVNIKA ANTE PAVELIĆA,!' 30. APRIL 1941.
Na prijedlog ministra unutarnjih poslova propisujem i proglašujem
ZAKONSKU ODREDBU O RASNOJ PRIPADNOSTI
Točka 1.
Arijskog porijetla je osoba, koja potječe od predaka, koji su pripadnici europske rasne Za- jednice ili koji potiču od potomaka te zajednice izvan Europe.
U koliko za stanovite službe ne postoje druge odredbe, arijsko se porijetlo dokazuje krsnim (rodnim) i vjenčanim listom predaka prvog i drugog koljena (roditelja te djedova i baka). Kod pri- padnika islamske vjerske zajednice, koji ne mogu pridonijeti navedene isprave, potrebno je pis- meno posvjedočenje dvojice vjerodostojnih svjedoka, koji su poznavali njihove predke, da među njima nema osoba nearijskog porijetla.
U dvojbenim slučajevima donosi odluku ministarstvo unutarnjih poslova na prijedlog ras- nopolitičkog povjerenstva.
Točka 2.
Osobe, koje pored arijskih predaka imaju jednog predka drugog koljena Židova ili drugog europskog nearijca po rasi izjednačuju se obzirom na sticanje državljanstva s osobama arijskog
porijetla. m Osobe sa dva pretka drugog koljena Zidova po rasi također mogu biti obzirom na drž- avljanstvo izjednačene s osobama arijskog porijetla, u koliko to u točki 3. nije drugačije odre-
đeno.
a 1 Rođen je 1889. u Bradini poglavnik kvislinške NDH i jedan od najvećih ratnih zločinaca iz II svjetskog rata. Doktor prava i advokat u Zagrebu. li ata TE = M a Nakon proglašenja šestojanuarske diktature kralja Aleksandra 19. I 1929. emigrirao je u Austriju, odakle je protjer- a zatim u Musolinijevu Italiju, gdje udara temelje ustaškoj terorističkoj organi-
an. Sklonio se u Njemačku — Minhen, ! al aSKO u (: zaciji. Uz pomoć Musolinija i Hortija osniva logor Bovenjo u Italiji i Janka Pusta u Mađarskoj gdje obučava ustaše za
špijunskodiverzantsku aktivnost. Mu I Sue e Na čelu ustaša povratnika iz Italije dolazi 15. maja 1941. u Zagreb, gdje je postavljen od Musolinija i Hitlera na čelo kvinslinške NDH. Do maja 1945. počinio je brojne zločine prinudnog regrutovanja, odvođenja u koncentracione logore i na prinudni rad, iseljavanja i prekrštavanja Srba, ubijanja na vjerskoj i političkoj osnovi Srba, Jevreja, Cigana, komu nista i antifašista bez obzira na vjeru i narodnost. Istovremeno je konfiskovana i opljačkana imovina progonjenih žitel ie strahovlade Pavelić je počinio gnusobe kakve normalan čovječiji um ne može ni zamisliti, a
ja NDH. Za vrijeme svoji ini sobe ka 6 civilizovani svijet shvatiti. Samo jedan dio tih zločina počinjen Je u koncentracionom logoru Jasenovac — Stara
Gradiška. = ; j ; j " Da bi izbjegao sud pravde, bježi početkom maja 1945. u Austriju, zatim Italiju, pa Argentinu, da bi konačno
28.12.1959. umro u Španiji, u Madridu.
87
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru = = SPEPEPENIJII _
Točka 3.
Kao Židovi u smislu ove zakonske odredbe vrijede:
1. Osobe koje potječu barem od troje predaka drugog koljena (djedova i baka), koji su Židovi po rasi. Djedovi i bake vrijede kao Židovi, ako su mojsijeve vjere ili su se u toj vjeri rodili.
2. Osobe koje imaju dva predka drugog koljena, koji su židovi po rasi, i to u ovim slučajevima:
a) ako su bile 10. travnja 19441. pripadnici mojsijeve vjere ili ako su kasnije na tu vjeru prešli;
b) ako imaju bračnog druga, koji vrijedi kao Židov u smislu 1.;
c) ako su poslije stupanja na snagu ove zakonske odredbe sklopili brak s osobom koja ima dvoje ili više predaka drugog koljena Židova po rasi, i potomci iz takovg braka;
d) ako su nezakonita djeca sa Židovom u smislu 1., a rode se poslije 31. siječnja 1942.;
e) ako ministarstvo za unutarnje poslove na obrazloženi prijedlog rasno-političkog povjeren- stva odluči, da vrijede kao židovi.
3. Osobe, rođene izvan teritorija Nezavisne Države Hrvatske od roditelja, koji ne potječu iz Nezavisne Države Hrvatske ako su bile 10. travnja 1941. mojsijeve vjere ili imaju naj- manje dvoje predaka drugog koljena Židova po rasi, ili vrijede kao Židovi u smislu za- kona zemlje, iz koje potječu.
4. Osobe, koje su poslije stupanja na snagu ove zakonske odredbe sklopile obilaženjem zakonske odredbe o zaštiti arijske krvi brak koji je zabranjen i njihovi potomci.
5. Osobe, koja su nazakonita djeca Židovki u smislu 1.
Točka 4.
Kao Ciganin u smislu ove zakonske odredbe vrijedi osoba, koja potječe od dvaju ili više predaka drugog koljena, koji su Cigani po rasi.
Točka 5.
Kod ministarstva unutarnjih poslova osniva se rasno političko povjerenstvo, koje donaša mnijenja i prijedloge u svim dvojbenim slučajevima rasne pripadnosti.
Konačno rješenje u dvojbenim slučajevima rasne pripadnosti donaša ministarstvo unutarn- jih poslova.
Propise o ustrojstvu i djelokrugu rada toga povjerenstva izdati će ministarstvo unutarnjih poslova posebnom naredbom.
Točka 6.
Osobama, koje su se prije 10. travnja 1941. iskazale zaslužnima za Hrvatski narod, na- pose za njegovo oslobođenje, kao i njihovim bračnim drugovima, s kojima su sklopile brak prije stupanja na snagu ove zakonske odredbe i potomcima iz takvog braka, u koliko bi se na te osobe mogla odnositi ova naredba, može poglavar države izvan propisa ove naredbe priznati sva prava, koja pripadaju osobama arijskog porijetla.
Točka 7.
Provedba ove naredbe povjerava se ministarstvu unutarnjih poslova.
88
= ra RT Saru Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Točka 8.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.
U Zagrebu 30. travnja 1941.
Poglavnik: Dr. Ante Pavelić, V.r.
Broj: XLV-68 Z. p. 41.
Predsjednik zakonodavnog Povjereništva pri Poglavniku: Dr. Milovan Zanić, V.r.
(Vladimir Dedijer i Antun Miletić "Genocid nad Muslimanima", Sarajevo 1990. godine, str. 3-5)
Broj 2
PORUKA REISU-L-ULEME F. SPAHE MUSLIMANIMA, 3. MAJ 1941.
Sarajevo, 3. svibnja. Njegova preuzvišenost Reis-ul-ulema Islamse vjerske zajednice u Sarajevu, putem ovdašnjeg Ulema-medžlisa uputio je svim kotarskim vakufsko-mearifskim pov- jereništvima i imatima na području sarajevskog Ulema-medžlisa slijedeću poruku:
=Dne. 25. o. mj. imao sam s Maršalom Gospodinom Slavkom Kvaternikom, vojskovođom oružane snage Nezavisne Države Hrvatske sastanak, koji je održan po njegovoj želji.
Glavna svrha ovoga sastanka bila je da mi javi poruku Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, koju je preko mene kao vjerskog poglavara uputio muslimanima u Hrvatskoj.
Željaje Poglavnika, da se muslimani u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj smatraju i sami osjećaju svi na svome, slobodni, ravnopravni i zadovoljni. Slobodno ispovjedanje islamske vjere u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zajamčeno je. Ako bi od strane vlade i njenih organa nehotice bilo učinjeno nešto, što ne odgovara ovoj želji Poglavnika i čime bi se muslimani osjetili pogođeni, zamolio me je Gospodin Vojskovođa da to otvoreno i iskreno javim na mjerodavno mjesto i zatražim, da se ispravi eventualna pogreška. Javljajući vam ovu važnu i blagonaklonu poruku molim Vas, da učinite sve što treba, kako bi ona preko mjerodavnih vjerskih organa došla do znanja širokim slojevima muslimana."
("Hrvatski narod", Zagreb, 4. maj 1941.)
(V.Dedijer — A.Miletić, n.d., str. 3-5.)
89
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Br. 7
ZAKONSKA ODREDBA POGLAVNIKA ANTE PAVELIĆA OD 5. JULA 1941. O PRIJEKIM I POKRETNIM PRIJEKIM SUDOVIMA
ZAKONSKU ODREDBU o promjeni zakonske odredbe o prijekom sudu i zakonske odredbe o pokretnom prijekom sudu
1.
Pred prijeki sud odnosno pokretni prijeki sud bi će stavljen i onaj:
1)
2)
3
=
Koji pisanjem, tiskanjem, izdavanjem ili širenjem knjiga, novina, proglasa, letaka ili slika ili na bilo koji drugi način vrši promičbu ili ide za tim da stvori uvjerenje ili raspoloženje kod drugih, da se neki dio Nezavisne Države Hrvatske odcijepi iz cjeline, ili kao samostalna drž- ava, ili da se spoji s kojom drugom državom, ili da se promijeni današnje državno uređenje, ili da se promijeni politički ili društveni poredak u državi, ili da se uguši ustaški pokret; koji pisanjem, tiskanjem ili širenjem letaka, slika, proglasa ili novina, ili inače iznosi ili pronosi lažne tvrdnje s namjerom, da izvrge ruglu ili preziru državne ustanove ili državni poredak u državi ili ustaški pokret ili ustaške postrojbe, ili koji na spomenuti način nešto iznosi ili pronosi s namjerom, da stvori neraspoloženje protiv državnim ustanovama, za- konskim odredbama ili naredbama oblasti ili proti političkom ili društvenom poredku u državi ili proti ustaškom pokretu ili proti ustaškim postrojbama;
koji drži kod sebe letak, knjigu ili novine, koje svojim sadržajem vrše promičbu komuniz- ma ili koje sadržavaju kakvo drugo kažnjivo djelo proti obstanku države ili njezinu uređenju ili proti državnoj vlasti ili proti javnom miru i poredku ili proti poglavniku ili proti onima, koji ga po ustavu zamjenjuju ili proti ustaškim postrojbama.
2.
Za sva djela spomenuta u 1. bit će kažnjen onaj, koji ih je učinio poslije 10. travnja 1941.
godine.
3.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom proglašenja u Narodnim novinama.
U Zagrebu, dne 5. srpnja 1941.
Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske Dr. Ante Pavelić, v.r. Broj CXXXIV-613. p.-1941.
Ministar pravosuđa i bogoštovlja: Dr. Mirko Puk, v.r.
(Antun Miletić "Koncentracioni logor Jasenovac", knjiga 1; Beograd 1986; str. 50-51)
90
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Broj 3
POVJERENIŠTVO VLADE NDH SARAJEVO - MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA ZAGREB, 30. JULI 1941.?
NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA POVJERENIŠTVO SARAJEVO
Broj: 2377/41. prez. 30. srpnja 1941. g. - Sarajevo -
Predmet: Pitanje Cigana. —
MINISTARSTVU UNUTARNJIH POSLOVA ZAGREB
Prilikom zasijedanja anketnog odbora za izradu Zakona islamske vjersko-prosvjetne au- tonomije u našoj državi, dotaknuto je i pitanje rasne pripadnosti Cigana islamske vjere u Bosni i Hercegovini. Nakon opširne rasprave o tome pitanju, povjereno je Dru. Šaćiru Sikiriću, rektoru Više islamskoteološke škole, Hamdiji Kreševljakoviću, članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dervišu M. Korkutu, kustosu Zem. muzeja i Hadži Mehmed ef. Handžiću, upravitelju Gazi Husret-begove knjižnice, da ovu stvar ispitaju, i da potpisanome podnesu o tome izvješće.
Spomenuti su tu stvar proučili prema raznim izvorima, a napose prema knjizi "Zur physis- chen Anthropologie der Zigenner in B. und der H." od Dra Leopolda Glucka, koja je izašla u Beču 1897. god. kao poseban otisak iz -Wissenschaftliche Mittheilnngen uns B. u.P.H.". Tim je istra- živanjem ustanovljeno ovo:
Cigani Bosne i Hercegovine, koji su islamske vjere, dijele se na dvoje, i to, bijele Cigane i crne Cigane, t. zv. čergaše. Bijeli su Cigani po svoj prilici ciganskog porijekla, ali su se mije- šanjem s domaćim pučanstvom potpuno asimilirali i pohrvatili, te su već davno zaboravili svoj nekadašnji ciganski jezik. Oni žive u većim gradovima, pretežno se bave izvjesnim zanatima, naročito kovačkim, a gdjekada i trgovinom, žive u obiteljima potpuno jednako kao i muslimani ovih krajeva, te se od njih vrlo teško ili nikako ne razlikuju. Među ovu vrstu Cigana uračunava- ju se gdjekada t. zv. bolji t. j. bogatiji muslimanski slojevi i one prave Hrvate muslimane, koji su potpuno osiromašili, pa se zbog toga bave najprostijim privrednim poslovima.
2 U vezi izrade Zakona Islamske vjersko-prosvjetne autonomije ,,u NDH" (juli 1941.) raspravljalo se i o pitanjima Cigana (Roma) i njihove rasne pripadnosti, kako bi se Cigani zaštitili od njemačkih i ustaških progona. Formirano je stručno tijelo od najuglednijih muslimanskih predstavnika sa ciljem da se utvrdi rasna pripadnost Cigana. Nakon dužeg proučavanja njihov je zaključak bio ,Obje spomenute grupe Cigana, prema naučnim istraživanjima, pripadaju ari- jevskoj, odnosno indoeuropskoj (indogermanskoj) rasi, a potječu iz sjeverozapadne Indije". Mišljenje — zaključak stručnoga tijela sa kompletnom dokumentacijom je dostavljeno Poglavniku Anti Paveliću. Poglavnik A.Pavelić je prih- vatio mišljenje uglednih muslimanskih predstavnika o arijevskoj pripadnosti Cigana (islamske vjeroispovijesti). Time
je spašeno na desetine hiljada Cigana.
91
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Crni Cigani, t. zv. čergaši ili gurbeti, žive redovno kao nomadi i smatraju se pravim Ciga- nima. Oni i danas među se govore svojim posebnim jezikom, premda Svi dobro znaju i hrvats- ki. Bave se trgovinom konja, te kolarskim, kalajdžiskim i kovačkim zanatima. I I
Obje spomenute grupe Cigana, prema naučnim istraživanjima pripadaju arijskoj, odnosno indo- europskoj (indogermanskoj) rasi, a potječu iz sjeverozapadne Indije. F
Za lakše i temeljito proučavanje toga pitanja šaljem Vam u prilogu navedenu knjigu Dra Glucka, u kojoj je citirana i sva potrebna literatura. I u
To je pitanje za ovo Poglavnikovo Povjereništvo ne samo od teoretske, nego i od praktične važnosti, jer je već do sada bilo nekoliko slučajeva, gdje se pojedinim činovnicima Hrvatima is- lamske vjere, tobožnjim potomcima Cigana, poricalo arijsko porijeklo, pa se zbog toga više tra- žilo, da su dotični činovnici odpuštaju i iz državne službe. Osim toga se u nekim krajevima pro- vodi popis Cigana, u koji se uvrštavaju i Hrvati muslimani te vrste, pa i to izaziva u nekim mjes-
tima nepotrebno i nepoželjno uzrujavanje ne samo među tim navodnim Ciganima, nego i među drugim susjednim Hrvatima, napose muslimanima.
Zbog toga molim, da se što prije prouči ovo pitanje i donese potrebna odluka, a dotle da se prestane sa uvrštavanjem takvih muslimana Hrvata u popise Cigana.
Poglavnikov Povjerenik: M.P.
(V.Dedijer — A.Miletić, n.d., str. 16-18)
Br. 8
NALOG RAVNATELJSTVA ZA JAVNI RED I SIGURNOST NDH OD 14. AVGUSTA 1941. VELIKIM ŽUPAMA DA SE DO DALJEG NE ŠALJU U KONCENTRACIONE LOGORE KOMUNISTI-RIMOKATOLICI, MUSLIMANI I EVANGELISTI
RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED | SIGURNOST NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE
Prs. Broj: 22041-1941,
U Zagrebu, 14. kolovoza 1941. Predmet: Komuniste rimokatolike muslimane i evangelike — zadržavati u zatvorima
VELIKIM ŽUPAMA Svima. REDARSTVENIM RAVNATELJSTVIMA: Zagreb, Sarajevo, B. Luka.
-92
aet = = SEP ____ Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Sve komuniste rimokatolike, muslimane i evangleike, koji se nalaze u zatvorima na tamošnjim područjima, do daljenjega ne treba slati u koncentracione logore bez odobrenja ovog Ravnateljstva, već se imaju zadržati u zatvorima. —
Područne oblasti javiti će, po prijemu ove okružnice, koliki je broj takovih pritvorenika u zatvorima. —
U vezi ovog potrebno je, da Naslov obavijesti sve područne vlasti radi točnog pridržavanja i izvršenja. —
Za Dom spremni !
Po nalogu Ravnatelja, M.P. Predstojnik odsjeka:
Paver, V.r.
(A.Miletić, n.d; knj. 1; Beograd 1986; str. 73)
Br. 4
SARAJEVSKA REZOLUCIJA3 12. OKTOBRA 1941.
Podpisani muslimani razmotrivši teško stanje u kome se danas nalaze Hrvati-muslimani Bosne i Hercegovine i uočivši da se to stanje iz dana u dan pogoršava, osjetili su se i kao pri- padnici svoje uzvišene vjere islama i kao ljudi dužnim da na prijedlog Glavnog odbora El-Hidaje, organizacije ilmijje (muslimanskog svećenstva), konstatiraju slijedeće činjenice i da zatraže li- jeka nevoljama u kojima se nalaze.
1) Stanje muslimana u Bosni i Hercegovini je danas vrlo teško. Neće biti pretjerano ako reknemo, da u svojoj povijesti muslimani ovih krajeva nisu doživjeli težih časova. U akcijama, koje poduzimaju neodgovorni elementi i pobunjeni Srbi, stradaju u najvećoj većini samo musli- mani. To s toga što su najviše izmiješani nezaštičeni muslimani sa grko-istočnjacima u ovim kra- jevima, pa uzbunjeni Srbi nepromišljeno napadaju onog ko im je najbliži. U ovim nastalim nered- ima strada mirno građanstvo i nedužni ljudi; strada na desetke tisuća golih života i propada sav imetak; sela se pale, stanovnici prisiljeni da bježe i sele, svakim danom se zbjegavaju i sele u
3 Nakon ove rezolucije Pavelić je spremio trojicu ministara Dumandjić Jozu, Francetića Juru i Vokića do Reisu-l-uleme Fehima ef, Spahe koji su tražili od Rejsa da osude gornje potpisnike i tada ih Reis upita: ,A šta će biti sa njima, pot- pisnicima". Dobio je odgovor da će biti kraćih glava ako ne odustanu od rezolucije, i tada je Reis, vrhovni poglavar vjerske zajednice odgovorio: ,,da vidim to" i odmah je stavio i svoj potpis na rezoluciju, govoreći: ,, Evo i ja potpisujem, pa ako idu njihove glave neka ide i moja". Tako su ovi ministri otišli nezavršena posla.
Pored Sarajevske rezolucije objavljene su i potpisane muslimanske rezolucije od najuglednijih građana Mostara, Tuzle Banja Luke, Prijedora, Bijeljine I drugih mjesta i sve su upućene fašističkim vlastima, što je bila velika hrabrost i odvažnost, Rezolucijama su direktno ili indirektno uzeti u zaštitu Jevreji, Srbi, Romi i drugi ugroženi narodi i građani.
Prof. Ismet Kasumagić , Uloga Sarajeva, kao glavnog grada BiH, u poštivanju ljudskih prava i građanskih sloboda", Sarajevo, 2005, str. 1-6.
93
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
veće gradove bez igdje išta. Na tisuće siročadi ostalih bez svojih roditelja vape za pomoć i po- tucaju se tražeći zaštite. Konstatirajući ovo ističemo, da ovo nisu žrtve koje su rodoljubi dužni podnijeti za svoju grudu, nego je ovo opći nered, koji se sve više širi i vodi propasti Hrvata-mus- limana Bosne i Hercegovine. Pored svakodnevnih vapaja sa raznih strana da se ovome stane u kraj, i pored raznih utješljivih izjava od strane odgovornih čimbenika stanje se ne popravlja, nego se svakim danom pogoršava i ugrožava i one krajeve, koji nisu do sada direktno pogod- jeni istaknutim nevoljama. Što je još najgore, poduzimani su i poduzimaju se od strane poje- dinih vlasti takvi potezi, koji samo više izazivaju oštre reakcije pobunjenika, pa je na taj način bijedno i nezaštićeno stanovništvo još više nedužno izloženo stradanjima. Sve ovo podrmava svako uvjerenje u sigurnost i daje povoda da se na temelju samog toka činjenica, a nešto mož- da i propagandom neodpovornih elemenata stvara u širokim i neupućenim slojevima uvjerenje, da je ovo sistem, koji se smišljeno provodi.
2) Mnogi katolici, svjesno, za sva nedjela koja su provodjena u posljednje vrijeme, bacaju odgovornost na muslimane i predstavljaju sve dogadjaje medjusobnim razračunavanjima izmed- ju muslimana i grko-istočnjaka. Tako isto mišljenje imaju i neki grčko-istočnjaci u pogledu odgov- ornosti muslimana. Kada se medjutim stvari pravilnije i izbližeg upoznaju, vidi se da muslimani nisu krivi i Zato oni to nabacivanje najenergičnije od sebe odbijaju. Činjenica što medju počiniteljima raznih zlodjela ima ljudi i sa muslimanskim imenima, ne može krivicu i odgov- ornost baciti na muslimane. Muslimani su se i ranie ogradjivali od ovih zlodjela, koja su provod- jena te je u rezoluciji donesenoj na glavnoj godišnjoj skupštini "El-Hidaje" organizacije ilmije, održanoj 14/VIII o. g. unešena i ova tačka: " 4) Sa bolom u duši i dubokom sućuti sjećamo se svih onih muslimanskih žrtava, koje nedužno padoše u nemirima, koji se ovih dana mjestimično dogadjaju. Osudjujemo sve one pojedince muslimane, koji su na svoju ruku sa svoje strane napravili bilo kakav ispad i učinili kakvo nasilje. Konstatiramo da su tako što mogli učiniti samo neodgovorni elementi i neodgovorni pojedinci, čiju ljagu odbijamo od sebe i od svih muslimana. Pozivamo sve muslimane da se u duhu visokih uputa svoje vjere islama i u interesu države stro- go klone svakog zlodjela. Molimo državne vlasti, da što prije zavedu zakonski sigurnost u svim krajevima ne dozvoljavajući da se što bilo učini na svoju ruku kako ne bi nevini ljudi stradali." I mi sada konstatiramo da je zlodjela mogao učiniti samo ološ i kriminalni tipovi, kojih ima u svakoj zajednici. Konstatiramo i to, da oni nisu to od sebe učinili dok im nije dato oružije, uni- forma, ovlašćenje, a često put naredbe. S toga ni u kom slučaju za ta zlodjela ne snose mus- limani odgovornost, niti su im oni inicijatori. Konstatiramo i to da su u svrhu, da se za odgov- ornost za nedjela obori na muslimane izrabljivani fes i muslimanska imena. Naime, oblačili su fes, koji je zaveden kao uniforma bosanske vojske, nemuslimanima vršeći razna zlodjela, kojom su se prilikom nazivali medjusobno i muslimanskim imenima. Muslimani nisu nikom spremali ni mislili nikakva zla, što najbolje potvrdjuju činjenice, da su svi muslimani — bivši ju- goslovenski vojnici — odmah nakon rata predali vojno oružije. Muslimani su i u svojoj prošlosti, za vrijeme Turske, kad su bili jedini gospodari, tolerirali bez razlike sve vjere i nikom nisu zu- luma činili. S toga se ni danas ne mogu muslimani predstavljati inicijatorima zločina i onima koji ne trpe grko-istočnjake i izazivaju sve nerede, kao što to neki namjerno čine.
3) U ovakvim teškim prilikama pojavljuje se i netrepeljivost prema islamu od nekih katoli- ka. To odražava u pisanju, u privatnim i javnim govorima i nejednakom postupku prema katoličkoj i islamskoj vjeri. To se sve pojavljuje pored raznih izjava sa najviših mjesta, u kojima Se govori o jednakosti i ravnopravnosti obju vjera. Ove naše konstatacije spremni smo uvijek potvrditi konkretnim primjerima.
Nakon ovih konstatacija tražimo od svih odgovornih čimbenika i svih muslimanskih vjerskih i političkih predstavnika, da se zauzmu na svim nedležnim mjestima:
94
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
1) da se zavede stvarna sigurnost života, časti, imovine i vjere za sve gradjane u državi bez ma kakvih razlika;
2) da se nevini svijet stvarno zaštiti jačom vojnom odbranom;
3) da se u buduće ne dozvoli da se poduzimaju ma kakve akcije koje će po svojoj naravi izazivati pobune i krvoprolića u narodu;
4) da se pozovu na sudsku odgovornost svi stvarni krivci, koji su počinili ma kakvo nasil- je ili zlodjelo, bez razlike kojoj vjeri pripadali, te da se najstrožije kazni prema zakonu, kao i oni, koji su ovakva zlodjela naredjivali ili za njih dali mogućnost;
5) da zakone primjenjuju samo redovna vlast i redovna vojska;
6) da se onemogući svaka vjerska netrepeljivost i da se najstrožije kazne oni, koji u ovome pogledu naprave kakav bilo dokazan izged;
7) da se što prije pruži dovoljna materijalna pomoć onima, koji su nedužno postradali u ovim neredima.
U Sarajevu, na 12 listopada 1941. godine.
Hadži Mehmed Handžić, predsjednik "El-Hidaje"
Muhamed Pašić, ravnatelj Šeriatske gimnazije
Mustafa Varešanović, džematski imam grada Sarajeva i predsjednik Udruženja džematskih imama
Hfz Hasib Fazlić, predsjednik muslimanskog udruženja
Ahmed Burek, ravnatelj Gazi Husrefbegove medrese
Dr. Šaćir Sikirić, rektor Više islamske šeriatske teološke škole
Tajib Saračević, ravnatelj Niže okružne medrese
Šaćir Mesihović, član Ulema medžlisa u miru
Mahmud Bahtijarević, član Ulema medžlisa u miru
Ibrahim Čadordžić, predsjednik Kotarskog v.m. povjerenstva u Sarajevu i predsjednik udruženja šeriatskih sudaca
Dr. Hazim Muftić, ravnatelj Vakufa
Dr. Kasim Turković, član bivšeg Vakufsko-mearifskog sabora.
Edhem Mulabdić, predsjednik Narodne Uzdanice
Mehmed Ali Čerimović, predsjednik Ulema medžlisa
Hfz Muhamed Pandža, član Ulema medžlisa
Hfz. Ibrahim Ridžanović, član Ulema medžlisa
Hadži Alija Aganović, član Ulema medžlisa
Abdulah Dervišević, muderis i predsjednik Kotarskog odbora "El-Hidaje" Ešref Berberović, predsjednik muslimanskog društva "Trezvenost" Edhem Čejvanija, predsjednik "Hurijeta"
Salim Džino, član glavnog odbora "Merhameta"
Hadži Mustafa Merhemić, predsjednik Udruženja biv. Zemljoposjednika Kasim Dobrača, član glavnog odbora "ElHidaje"
Hfz Ramiz Jusufović, tajnik Imamsko-mualimskog udruženja
Mehmed Mujezinović, tajnik Glavnog odbora "ElHidaje"
Hadži Hafiz Ibrahim Redžić, šeriatski sudac u miru
Faik Musakadić, predsjednik muslimanskog društva "Bratstvo" Muhamed Hazim Tulić, profesor
Ahmed Tuzlić, suplent
95
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Salim Ćatić, profesor, tajnik "Narodne Uzdanice" Hamdija Kašidžić, profesor
Hfz Ibrahim Trebinjac, suplent
Mustafa Drljević, profesor
Mahmud Bajraktarević, profesor
Derviš M. Korkut, kustos Zemaljskog muzeja Ahmed Kasumović, profesor
Dr. Behaudin Salihagić, sudac
Bekir Omersoftić, zamjenik državnog tužitelja Osman Sokolović, tajnik trg. obrtne komore u miru
Hfz Džemaludin Hadžijahić, imam i hatib Careve džamije Hfz Mustafa Mujezinović, nastavnik Zenske medrese
Abdulah Fočak, upravitelj mekteba
Čazim Nožić, profesor Nedim Filipović, suplent
Besim Korkut, profesor
Dr. Vejsil Bičakčić, glavni liječnik OUZOR-a i predsjednik društva "El-Kamer"
Fejzulah Hadžibajrić, član Glavnog odbora "ElHidaje" Husejn Džozo, član Glavnog odbora "ElHidaje" Muhamed Fočak, član Glavnog odbora "El-Hidaje" Hfz Akif Handžić, imam državne bolnice
Hfz Ibrahim Proho, upravitelj mekteba
Mahmud Traljić, student
Kemal Čaušević, student
Seid Prašo, student
Ahmed Skaka, vjeroučitelj
Asim Hadžišabanović, industrijalac
Husein Kadić, posjednik
Ing. Asim Šermet, viši poljoprivredni savjetnik u miru Ahmed Mešinović, trgovac
Asim Arslanagić, trgovac
Sulejman Muhasilović, trgovac
Uzeir Hadžihasanović, trgovac
Jusuf Čengić, trgovac
Mustafa Bičakčić, trgovac
Derviš Atić, industrijalac
Hamdija Mujičić
Hfz Omer Mučšić, nastavnik
H. Hasan Nezirhodžić, trgovac
Ismet Njemčević, trgovac
Fejzulah H. Šabanović, industrijalac
Edhem Bičakčić, bivši ravnatelj Gradske štedionice Muhamed Nanić, industrijalac
Ismet Sulejmanović, obrtnik
Ahmed Tufo, trgovac
Hasan Zulfikarpašić, trgovac
Hasan O. Užičanin, obrtnik
Nasih Repovac, sudac
Halid Čaušević, student Hazim Šabanović, publicist Hasan Bajraktarević, student Kasim Bukvić, student Abdulah Mulić, učitelj Mehmed Šahinagić, posjednik
Edhem Fočo, trgovac Sulejman Gorušanović, trgovac Mehmed Kučukalić, trgovac Hamdija Zulfikarpašić, trgovac Salih Fočo, trgovac
Šerif Vranić, trgovac
Mustafa Softić
Asim Skopljak
Salem Muharemagić Muhamed Kemura, trgovac Mehmed Tabaković, trgovac
Edhem Džulizarević, obrtnik Hamdija Djukić, trgovac Abdulah Skaka, obrtnik
Dr. Asim Musakadić, liječnik Dr. Husein Mašić, sudac
Dr. Muhamed Kulenović, predsjednik Sudbenog stola Sarajevo
Osman Sikirić, vijećnik banskog stola u Sarajevu
90
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Muhamedbeg Fidahić, vijećnik Vrhovnog suda Sarajevo osman Forta, šeriatski sudac
Munir Tarabar, vježbenik šeriatskog suda
Hfz Sulejman Kulenović, šeriatski sudac
osman Omerhodžić, šeriatski sudac
Ahmed Selimović, šeriatski sudac.
Broj 6
IZVOD IZ SPISKA ŽUPSKE REDARSTVENE OBLASTI U SARAJEVU - VELIKOJ ŽUPI VRHBOSNA U SARAJEVU 18. NOVEMBAR 1941.
ŽUPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU
Prez. Broj: 2508./41. Sarajevo, 18. studenog 1941.
Predmet; Dostava spiskova osoba upućenih u koncetracioni logor u Jasenovcu
VELIKOJ ŽUPI VRH-BOSNA U/SARAJEVU
U prilogu pod čast mi je dostaviti dva primjerka prepisa spiskova osoba upućenih u koncetracioni logor u Jasenovcu dne 16. studenog tg. s molbom na znanje.
Za Dom — spremni ! Upravitelj redarstva Ivan Tolj SPISAK Uhapšenika — komunista i četnika upućenih u koncetracioni logor u Jasenovcu dne 16. studenog 1941. g.
R.br Prezime i ime God.rođ Zatvorradi Zanimanje Vjera Mjesto rođenja 1. Alić Avdo 1918. kom. bravar islam. Podlugovi 2, Altarac Rozika 1922. kom. domaćica = Židov. Sarajevo 3, Bahman Johan 1919. krim. krojač žid.rkt_ Arad 4. Bakanović Muhamed = 1923. kom. radnik islam. Mostar 5. — Bogunić Refik 1923. kom. bravar islam. = Doboj 6. Bložek Marija 1905. kom. kućanica rkt. Sarajevo 7. Bratanić Oskar 1921. kom. stud.tehn_— rrkt. Sjetlina 8. Bašlić Mumin 1920. kom. strojo-brav. = islam. Varcar Vakuf
97
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
9;
10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19.
20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46.
Begić Mustafa Bajević Vladimir Ćosić Mitar Čečez Branko Čerkez Branko Dunović Nikola Đukić Krsto Ferušić Seid
Frlj Halil
Fejzić Omer Frković Berta Govedarica Vaso Govedarica Aćim Grošelj Dušan Habunek Višnja Heinrich Elza Heinrich Cecilija Heinrich Alfred Hrstić Ante Ivanšicov Sergije Janković Ljudevit Janjatović Desimir Jeftović Lazar Jeremija Vojo Jovanović Mirko
Ing. Jovanović Branislav
Jožić Milan Jaguljčić Vlado Kočević Ljubomir Krneta Dobrila Krneta Konstantin
Konstantinović Ljubiša
Krvavac Džemil Kurilić Dragutin Kurilić Jovo Kurilić Mirjana
Krautblat Ferdinard
Levestein Lazar Lukić Drago
Levi Rahela Limić Mustafa Levi Izidor Mraković Paula Madžarević Janko Madžarević Risto Miličević Cvjetan Moti Jaromir Momčević Drago
1921. 1923. 1907. 1919. 1923. 1920. 1905. 1921. 1887. 1910. 1912. 1904. 1924. 1896. 1925. 1906. 1906. 1903. 1914. 1911. 1894. 1922. 1902. 1902. 1923. 1913. 1910. 1898. 1921. 1920. 1918. 1915. 1913. 1919. 1922. 1921. 1904. 1895. 1923. 1894. 1898
1905. 1913. 1888. 1886. 1902. 1901. 1919.
kom. kom.
čet.
kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom.
čet. čet.
kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom. kom.
čet. čet.
kom. kom. kom.
urar.pom đak težak đak trg.om. kovač teh.vjež. posjednik gostioničar kozmetič. postolar trg.pom. želj.čin. učenica kućanica kućanica krojačica soboslikar novinar čin. str.brav. đak radnik kožar
đak inžinir. stolar kovač činovn. činovn. student aut.meh. poš.čin. priv.čin. student stud.fil. dipl.fil. mehaničar đak kućanica konobar mag.farm. kućanica radnik radnik stolar tkalac elektr.
islam. grk.ist. grk.ist grk.ist grk.ist grk.ist grk.ist islam. islam. islam. židov.rkt. rkt. grk.ist grk.ist rkt. rkt. rkt. rkt. rkt. grk.ist. rkt.
grk ist. grk.ist. grk.ist. grk.ist. grk.ist. grk.ist. grk.ist. grk.ist. grk.ist. grk.ist. grk.ist. islam. grk.ist. grk.ist. grk.ist. Židov židov rkt. židov islam. Židov rkt. grk.ist. grk.ist. rkt. rkt. grk.ist.
Nova Varoš Kijevo Bulozi Konjic Sarajevo Ključ Nikšić Travnik Mostar Rogatica Bijeljina Trebinje Nevesinje Bos.Brod Zagreb Sarajevo Sarajevo Sarajevo Vogošće Petrograd Pljevlje Gacko Sarajevo Sarajevo Sarajevo Bijeljina Sarajevo Foča Pale Jajce Ključ Sarajevo Gacko Stolac Stolac Stolac Zenica Sarajevo Sarajevo Višegrad Visoko Višegrad Sarajevo Sarajevo Sarajevo Rakitno Ryhnovy Osijek
101. 102. 103. 104.
Bošnjaci u Jasenovačkom logoru
Majstorović Svetozar Majstorović Nikola Milanović Dušan Meder Adam Milošević Vid Milošević Anton Milkličanin Ilija Nikolić Persida Nikolić Zorka Nuhbegović Alija Osmanić Sulejman Premužić Branimir Pojskić Salih Popović Staka Pilić Nebojša Puškić Vjera
Papo Josef
Papo Rikica
Papo Rena
Papo Berkolba Papo Josef
Papo Srna
Papo Blanka Papo Elazar Rustempašić Fuad Ružić Svetozar Ristović Branko Radošević Marija Redžo Stijepo Rebić Pavao Radovanović Risto Radulović Jelena Rubistein Josip Ozmo Danijel Salom Avram Saratlija Janko Safić Petar Sunarić Mijo
Sarić Vera Stanišić Veljko Sar Vjera
Stern Josip Salzberger Alfred Tuco Jovan
Tafro Nurija
Tomić Mihajl Treml Emilijan Tvrtković Ivica
1914. 1890. 1917. 1916. 1916. 1909. 1909. 1875. 1900. 1916. 1910. 1922. 1910. 1921. 1917.